ADVERTISEMENT

Evropska unija će zabraniti ulazak ruskih plinovoda i ukapljenog prirodnog plina (LNG) u blok do kraja 2026. i sredine 2027. godine, ali s izuzecima za Mađarsku i Slovačku, kojima će biti dozvoljeno da koriste moskovski plin u slučaju poremećaja u opskrbi, dogovorili su se suzakonodavci EU u utorak navečer.

S obzirom na to da je zakon stupio na snagu, do kraja 2027. godine više neće ulaziti ruski LNG ili plin iz cjevovoda u blok. Suzakonodavci EU utvrdili su da će se za kratkoročne ugovore o opskrbi zaključene prije 17. juna 2025. zabrana primjenjivati ​​od 25. aprila 2026. za LNG i 17. juna 2026. za plin iz cjevovoda.

Dugoročni ugovori o uvozu LNG-a (tečnog prirodnog plina) moći će važiti do 1. januara 2027. godine, u skladu sa 19. paketom sankcija.

Za dugoročne ugovore o uvozu plina putem cjevovoda, zabrana će stupiti na snagu 30. septembra 2027. godine. Međutim, ovisno o nivou popunjenosti skladišta u državama članicama, zabrana se može produžiti do 1. novembra 2027. godine, prenosi Euronews.com.

Oslobađanje od uvoza ruske energije dugo je bio prioritet za države članice, a dobilo je dodatni zamah nakon što je Moskva izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine i poremetila cijene energije širom bloka EU27.

Od tada, EU je najavila različite mjere za diverzifikaciju dobavljača energije i smanjenje ovisnosti o Rusiji, što je kulminiralo prijedlogom Evropske komisije za potpunu zabranu uvoza ruske energije.

Podaci EU pokazuju da je ovisnost bloka o Moskvi za plin pala sa 45% prije potpune invazije na Ukrajinu na 13% u prvoj polovini 2025. godine. Uprkos drastičnom smanjenju, uvoz ruskog plina i dalje je iznosio ukupno 10 milijardi eura. Belgija, Francuska i Španija bile su među državama članicama koje su i dalje primale ruski LNG putem pretovara.

Parlament prekida zastoj

Dok je većina zemalja EU podržala zabranu ruske energije rekavši da će to oslabiti sposobnost Moskve da finansira rat u Ukrajini, zemlje bez izlaza na more izrazile su zabrinutost zbog sigurnosti snabdijevanja. Također su tvrdile da će se njihove zemlje suočiti s višim cijenama energije od drugih država članica, navodeći nelojalnu konkurenciju unutar bloka.

Parlament se protivio izuzećima za zemlje bez izlaza na more, ali ih je na kraju odobrio Vijeću.

„Veoma sam zadovoljan i ponosan što smo uspjeli tako brzo postići dogovor s Evropskim parlamentom. To pokazuje da smo posvećeni jačanju naše sigurnosti i zaštiti naše opskrbe energijom“, rekao je Lars Aagaard, danski ministar za klimu i energetiku, u ime trenutnog danskog predsjedništva.

Ipak, Mađarska i Slovačka planiraju osporiti zakon nakon što bude usvojen.

Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó rekao je da je nemoguće primijeniti „diktat“ iz Brisela, nazivajući zakon „prevarom“ i tvrdeći da je u suprotnosti s ugovorima EU.

„Mađarska nije sama, i Slovačka se konsultuje da preduzme mjere“, rekao je Szijjártó na brifingu za novinare u Briselu.

Premijeri Mađarske i Slovačke, Viktor Orbán i Robert Fico, zauzeli su suosjećajniji pristup prema Kremlju nego drugi lideri EU.

Klauzula o vanrednim situacijama vezana za nivoe skladištenja

Nakon nekoliko rundi političkih pregovora, Parlament i vlade EU složili su se da u sporazum uključe klauzulu o suspenziji kako bi ublažili zabrinutost zemalja bez izlaza na more u slučaju poremećaja u snabdijevanju energijom.

Međutim, takvu klauzulu Evropska komisija može aktivirati samo ako država članica proglasi vanredno stanje prema zakonu bloka o sigurnosti snabdijevanja plinom, na koji se država članica može pozvati ako ima manje od 90% svojih rezervi plina do 1. novembra u datoj kalendarskoj godini.

„Čak ni tokom energetske krize nijedna zemlja EU nije proglasila vanredno stanje“, rekao je jedan diplomata EU za Euronews, izražavajući povjerenje u plan smanjenja ruskog uvoza na dugi rok.

„Iako su uslovi [u klauzuli o suspenziji] strožiji od onoga što bismo vidjeli kao potpuno operativno rješenje, ona pruža potrebnu sigurnosnu mrežu“, rekao je drugi diplomata EU za Euronews.

Zemlje EU će sada morati razviti nacionalne planove diverzifikacije s konkretnim akcijama i vremenskim rokovima za prestanak uvoza ruskog prirodnog plina i nafte do 1. marta 2026. godine.

Novi zakon također zabranjuje uvoz putem Turskog toka – plinovoda koji prolazi kroz Tursku do jugoistočne Evrope – iako će, ako kompanije mogu dokazati da je uvezeni plin bio samo u tranzitu kroz Rusiju ili Bjelorusiju i da je proizveden u drugoj zemlji, biti dozvoljen ulazak u blok.

Kraj jedne ere

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da sporazum označava „eru potpune energetske nezavisnosti Evrope od Rusije“.

„Trajno zaustavljamo ovaj uvoz. Iscrpljujući Putinov ratni fond, solidarišemo se s Ukrajinom i usmjeravamo pogled na nova energetska partnerstva i mogućnosti za sektor“, rekla je von der Leyen.

Povjerenik za energetiku Dan Jørgensen odbacio je svako povlačenje od ruske energetske zabrane.

"Nikada se nećemo vratiti našoj opasnoj zavisnosti od Rusije. Nikada se nećemo vratiti nestabilnim zalihama i manipulacijama tržištem. Nikada se nećemo vratiti energetskim ucjenama i ekonomskoj izloženosti", rekao je Jørgensen.

Zastupnik Thomas Pellerin-Carlin (S&D/Francuska), koji vodi zakonodavni dosije u Parlamentu, rekao je da će novi zakon spriječiti Rusiju da manipuliše energetskim tržištem i ugrozi radna mjesta u Evropi.

„Evropljani se sjećaju povećanja cijena plina i električne energije koje smo svi doživjeli 2021. i 2022. godine. Ono što se često naziva 'energetskom krizom' zapravo je ruski plinski šok“, rekao je Pellerin-Carlin.

Ministri energetike glasat će o dogovorenom tekstu 15. decembra, a očekuje se i plenarno glasanje u Parlamentu iste sedmice.