Rusija je završila svoju krstareću raketu Burevestnik na nuklearni pogon, koju NATO smatra glavnom prijetnjom zbog njenog neograničenog dometa i visoke manevarske sposobnosti.
ADVERTISEMENT
Rusija je završila razvoj svoje krstareće rakete Burevestnik na nuklearni pogon, oružja za koje zapadne obavještajne službe procjenjuju da bi moglo predstavljati značajnu prijetnju odbrani NATO-a, prema povjerljivom dokumentu saveza.
Raketa, poznata NATO-u kao SSC-X-9 Skyfall, može dostići brzinu veću od 900 kilometara na sat, vrlo je upravljiva i može se lansirati s mobilnih platformi, prema dokumentu obavještajnog odjela NATO-a u koji je imao uvid njemački list Die Welt.
Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je uspješna testiranja rakete prije tri sedmice.
Šta Burevestnik može učiniti?
Nuklearni reaktor rakete daje joj teoretski neograničen domet, omogućavajući joj da pređe desetine hiljada kilometara bez dopunjavanja goriva, ostane u zraku duži period, promijeni kurs i napadne ciljeve iz bilo kojeg smjera, prema procjeni NATO-a.
"Postojeći izazovi bi bili dodatno pogoršani ekstremnim dometom i manevarskošću" rakete, navodi se u dokumentu NATO-a. Sistem bi mogao koristiti duge, indirektne rute i izbjegavati NATO-ovu protivzračnu odbranu, uključujući i južne i polarne regije gdje je nadzor minimalan.
Procjena sugerira da bi potpuno operativan Burevestnik predstavljao velike poteškoće za Evropu. Ako Rusija rasporedi sistem, NATO bi se suočio s prijetnjom koju je vrlo teško kontrolisati.
Međutim, neki stručnjaci primjećuju da krstareća raketa ne dostiže hipersonične brzine i postaje ranjivija što duže ostaje u zraku.
Stručnjaci NATO-a također ispituju novu mobilnu raketu srednjeg dometa iz Rusije, SS-X-28 Orešnik, koja je prvi put testirana u Ukrajini u novembru 2024. Zapadni stručnjaci su posebno zabrinuti zbog njenog dometa do 5.500 kilometara i mogućnosti opremanja bojeve glave raznim municijama, uključujući i nuklearnu.
"Sposobnost napada na ciljeve bilo gdje u Evropi, u kombinaciji s visokom mobilnošću lansera, osigurava visoku stopu preživljavanja. Nedostatak jasnoće o raspoređenim bojevim glavama predstavlja odbrambene izazove za NATO", navodi se u dokumentu, prenosi Euronews.com.
Orešnik će biti raspoređen u Bjelorusiji
Bjelorusija će rasporediti hipersoničnu raketu srednjeg dometa Orešnik u decembru, prema izjavi glasnogovornice bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, Natalije Ejsmont, ruskim državnim medijima. Lukašenko je rekao da je raspoređivanje odgovor na eskalaciju Zapada.
NATO dokument također identificira podmorničku bespilotnu letjelicu Poseidon sposobnu za nuklearno oružje kao problem, a očekuje se da će sistemi biti operativni do 2030. godine. Navodi se da Poseidon ima značajan domet i vjerovatno je dizajniran da "uništava pomorske baze, luke i obalne gradove u Pacifiku, na istočnoj obali SAD-a i u Velikoj Britaniji i Francuskoj".
Podmornice koje nose Poseidon bile bi "teške za otkrivanje i napad kada djeluju u dubokoj vodi", prema dokumentu. NATO trenutno nema "protupodmorničke torpede potrebne brzine i dometa" za efikasnu borbu protiv bespilotne letjelice Poseidon.
Dokument jasno stavlja do znanja da NATO ima nedostatke, posebno u svojim sposobnostima srednjeg i dugog dometa, a posebno s nuklearnim oružjem.
Nisu svi stručnjaci uvjereni u Burevestnik. Neki tvrde da čak i ako Rusija uspije pouzdano pokretati svoj nuklearni reaktor, raketa možda neće dati Rusiji veliku prednost.
Fabian Hoffmann, istraživački saradnik na Oslo Nuklearnom projektu Univerziteta u Oslu, opisao je Burevestnik na X kao "beskorisno i suvišno" oružje.
Pet ruskih naučnika je poginulo tokom testiranja Burevestnika 2019. godine, prema riječima posmatrača. Nekoliko radnika je bačeno u more, a kasnije je zabilježen porast nivoa radijacije u tom području. Ostaje nejasno da li je radijacija uzrokovala smrtne slučajeve.
Sjedinjene Američke Države su 1950-ih odbacile osnovnu ideju kombinovanja nuklearnog reaktora sa nuklearnim oružjem zbog rizika koji su bili uključeni.
William Alberque, viši saradnik Pacifičkog foruma i bivši direktor NATO-a za kontrolu naoružanja, rekao je da najveća opasnost dolazi prilikom lansiranja. Ako bi Burevestnik bio pogođen, radioaktivni materijal iz njegovog nuklearnog reaktora mogao bi se raspršiti po širokom području, "poput mini Černobila na nebu", rekao je.
Nezavisni nuklearni stručnjak Pavel Podvig rekao je za DW: "Bio bih oprezan u tvrdnji da je ovo bio leteći Černobil. Da je došlo do oslobađanja radioaktivnog zračenja, to bi se primijetilo." Pad tokom polijetanja ili leta vjerovatno bi bio rizičniji, dodao je.