Tokom iznenadne posjete Ukrajini, njemački kancelar Olaf Scholz se pozabavio sa dva ključna zahtjeva Kijeva: snabdijevanjem raketa dugog dometa Taurus njemačke i švedske proizvodnje i ubrzavanjem članstva u NATO-u.
ADVERTISEMENT
Njemački kancelar Olaf Scholz posjetio je u ponedjeljak Ukrajinu prvi put nakon više od dvije godine i obećao da će nastaviti podržavati Kijev u njegovoj borbi protiv Rusije.
Međutim, čvrsto je stajao pri svojoj odluci da ne isporučuje Taurus rakete dugog dometa.
Dok je Njemačka bila jedan od najjačih saveznika Ukrajine, Scholz se odbio dva ključna zahtjeva predsjednika Volodimira Zelenskog - isporuku projektila njemačke i švedske proizvodnje Taurus i ubrzani put ka članstvu u NATO-u.
Suočen s prijevremenim izborima u februaru, Scholz je branio svoj oprezan pristup, uokvirujući ga kao ravnotežu između snažne podrške Ukrajini i minimiziranja rizika od eskalacije sukoba u direktnu konfrontaciju NATO-a i Rusije, piše Euronews.com.
“Ovo ne umanjuje našu podršku, koja je veoma široka i za mene je važno da kažem – ostaće široka“, rekao je Scholz u Kijevu.
Put Ukrajine u NATO
Zelenski je u petak signalizirao da bi ponuda za članstvo u NATO-u za teritoriju pod kontrolom Kijeva mogla okončati "vruću fazu rata" u Ukrajini.
Neke zapadne zemlje dale su Kijevu dozvolu u novembru da izvrši udare dugog dometa oružjem koje je isporučeno Ukrajini.
Nakon odluke, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je Rusija pokrenula napad na Ukrajinu nezaustavljivom balističkom raketom srednjeg dometa, nazvanom Orešnik, za koju je tvrdio da se ne može presresti.
To je bio prvi put da je takav projektil korišten u ratu ili u bilo kojem drugom sukobu.
Scholz je bio oprezan u pogledu razgovora o ubrzanom članstvu Ukrajine u NATO-u. On je naglasio važnost pronalaženja puta ka miru, za koji insistira da se "ne smije birati iznad glave Ukrajine".
"Njemačka, lider u snabdijevanju Ukrajini sistemima protivvazdušne odbrane, već je isporučila pet sistema IRIS-T, tri sistema Patriot i preko 50 Gepard samohodnih protivavionskih topova", rekao je Scholz.
Još jedna serija vojne pomoći koja će biti isporučena ovog mjeseca uključivaće još jedan sistem IRIS-T i više Geparda, dodao je. Dalje isporuke planirane su za 2025. godinu.
Zelenski je govorio o trenutnim ruskim napadima na ukrajinska civilna područja i energetsku infrastrukturu, rekavši da je proteklih mjeseci lansirano 347 projektila različitih tipova.
On je pozvao na povećanu podršku zapadnih zemalja, naglašavajući potrebu za dodatnim sistemima protivvazdušne odbrane. Zelenski je spomenuo da je oko 20 kritičnih lokacija ostalo nezaštićeno, iako nije iznio više detalja.
Scholzova posjeta uslijedila je nakon nedavnih tenzija nakon što ga je Zelenski kritikovao zbog telefonskog razgovora s Putinom.
Ukrajina je i dalje oprezna u pogledu bilo kakvih potencijalnih lomova u ujedinjenom frontu svojih zapadnih saveznika koji podržavaju njenu borbu protiv Rusije, budući da se Putin oslanja na to da će nadživjeti tu odlučnost.
S obzirom da će rat uskoro ući u četvrtu godinu, Zelenski je rekao da se ne slaže sa Scholzovim pozivom ruskom predsjedniku. Rekao je da bi to moglo potaknuti telefonske razgovore s drugim liderima, što bi vjerovatno smanjilo Putinovu međunarodnu izolaciju i legitimisalo njegov napad na Ukrajinu u punom obimu.
Scholz je branio poziv, rekavši da je želio da podsjeti Putina da je Ukrajina suverena nacija sa pravom da sama određuje svoju budućnost. Naglasio je i da je Putinu prenio da Ukrajina nije sama i da će njeni partneri nastaviti da pružaju podršku.
Tokom posjete, Zelenski je odveo i Scholza u vojnu bolnicu, gdje su se sastali sa ranjenim vojnicima. Njemačkom kancelaru prikazana je i izložba na kojoj su prikazani dronovi domaće proizvodnje u Ukrajini, kao i oni razvijeni u saradnji s njemačkim kompanijama.