ADVERTISEMENT

Macron je također otkrio da je američkom predsjedniku predstavio plan na tri stranice o budućnosti Palestine, zasnovan na Njujorškoj deklaraciji - dokumentu koji je podržalo više od 143 države, a koji predlaže isključenje Hamasa iz buduće vlasti u Gazi i na Zapadnoj obali.

Govoreći za France 24, Macron je kazao da je cilj njegovog susreta s Trumpom u utorak bio da se Amerika, Europa i arapske zemlje nađu na istoj strani.

Na pitanje o izraelskim planovima za proširenje naselja na Zapadnoj obali - uključujući koridor E1, gdje je planirana izgradnja 3.400 novih kuća - odgovorio je:

"O toj temi, Europljani i Amerikanci su vrlo jasno na istoj strani", piše The Guardian.

Britanski zvaničnici izrazili su zabrinutost da bi Donald Trump mogao priznati izraelski suverenitet nad ilegalnim naseljima na Zapadnoj obali kao odmazdu za odluku Velike Britanije, Australije, Francuske i drugih da priznaju Palestinu. Takav potez bio bi ozbiljan udarac svakom rješenju o dvije države.

Ali Macron je rekao da bi svaki pokušaj aneksije Zapadne obale "značio kraj Abrahamovih sporazuma, koji su bili jedna od uspješnih priča prve Trumpove administracije. Ujedinjeni Arapski Emirati su bili vrlo jasni po tom pitanju."

Dodao je: "Mislim da je to crvena linija za SAD."

Macronovi komentari pružili su do sada najjasniji uvid u zakulisnu diplomatiju o planovima za "dan poslije" sukoba u Gazi.

Potpisivanje Abrahamovih sporazuma 2020. godine, kojim su normalizirani odnosi između Izraela i grupe arapskih država, uključujući UAE, Trump smatra jednim od svojih najvećih diplomatskih dostignuća u prvom mandatu.

Ako Trump zaista bude insistirao da se aneksija ne smije dogoditi, izraelski premijer Benjamin Netanyahu naći će se u ozbiljnim političkim problemima, jer dijelovi njegove ekstremno desničarske koalicije zahtijevaju da Izrael djelimično ili u potpunosti zauzme Zapadnu obalu, a posebno dolinu Jordana.

S druge strane, ako Netanyahu ipak krene s aneksijom - uz američko odobravanje ili šutnju – plan o rješenju dvije države, u kojem bi palestinska država postojala uz Izrael, bio bi ozbiljno ugrožen. Netanyahu bi se trebao sastati s Trumpom u Bijeloj kući u ponedjeljak, a u petak će se obratiti Generalnoj skupštini UN-a.

Macron je rekao da je glavni cilj njegovog "potpuno novog" višefaznog plana da se postigne prekid vatre i oslobode svi taoci.

Istakao je da se direktno obratio Trumpu na sastanku, poručivši mu: "Imate veliku ulogu i želite vidjeti mir u svijetu."

Dodao je: "Moramo uvjeriti Amerikance da izvrše pritisak na Izrael", jer su SAD "zemlja koja ima stvarnu polugu."

Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff također je rekao da je američki predsjednik na sastanku u utorak predstavio regionalnim arapskim i muslimanskim liderima plan od 21 tačke za mir na Bliskom istoku.

"Nadamo se - i mogu reći da smo čak i uvjereni - da ćemo u narednim danima moći objaviti neku vrstu proboja", rekao je Witkoff na marginama Generalne skupštine UN-a.

Macron je dodao da je francusko priznanje države Palestine imalo za cilj otvaranje mirovnog procesa, što je, kako kaže, najbolji način za izolaciju Hamasa. Cilj je bio demilitarizirati i razbiti tu militantnu grupu, naglasio je.

Ali je istakao da su neki desničarski članovi izraelske vlade više fokusirani na rušenje bilo kakvog političkog dogovora: "Cilj nekih nije borba protiv Hamasa, već onemogućavanje puta ka miru", rekao je, dodajući: "Na Zapadnoj obali nema Hamasa."

Naglasio je da je Netanyahuova strategija "totalnog rata" propala, jer je ugrozila taoce, a nije smanjila broj boraca Hamasa: "Boraca Hamasa ima isto kao i ranije. Totalni rat, s praktične tačke gledišta, ne funkcioniše. Ovaj rat je neuspjeh."

Macron je rekao da sudbina talaca i civilnog stanovništva Gaze ne smije biti "prepuštena onima kojima oslobađanje talaca nije prioritet". Dodao je: "Netanyahuov prvi prioritet nisu taoci – inače ne bi pokrenuo posljednju ofanzivu na Gazu, niti bi gađao pregovarače u Kataru."

Naglasio je da bi, u okviru plana za buduću vlast u Gazi i na Zapadnoj obali, Hamas bio isključen, a Palestinska uprava s novim obavezama za reforme preuzela bi odgovornost. Nije naveo vremenski okvir.

Upozorio je da će, ako u narednim danima ne dođe do prekida borbi, Europa morati razmotriti dodatne mjere; na pitanje da li to znači sankcije, odgovorio je: "Očigledno."

Na pitanje hoće li u EU postojati većina za sankcije, rekao je da radi na tome da se to promijeni, podsjetivši da svaka država ima svoju historiju i osjetljivosti - referenca na Njemačku, koja se zajedno s Italijom opire sankcijama.

Obrazlažući svoj stav da Palestinci moraju dobiti političku perspektivu za svoju budućnost, Macron je zaključio: "Ako ljudima ne date politički izlaz za vlastito legitimno postojanje, koje je međunarodna zajednica priznala prije 78 godina, onda ćete ih dovesti do potpunog gubitka nade – ili, još gore, do novog nasilja."