ADVERTISEMENT

Ovaj ledeni div, koji je nekada težio gotovo bilijun metričkih tona i prostirao se na površini od 3.672 kvadratna kilometra, naučnici prate još od 1986. godine, kada se odvojio od antarktičkog ledenog pokrova Filchner-Ronne. Od 1980-ih, A23a je više puta nosio titulu najvećeg ledenjaka na svijetu, iako su ga povremeno nadmašivale druge, kratkotrajnije sante leda, poput A68 iz 2017. i A76 iz 2021. godine, piše CNN.

Raspad ledenog diva

Andrew Meijers, oceanograf iz BAS-a, potvrdio je za CNN: "Ledenjak se rapidno raspada i otpušta vrlo velike komade, koje je američki Nacionalni centar za led, koji ih prati, sam proglasio velikim ledenjacima."

Prema Meijersovim riječima, megaledenjak se sada smanjio na otprilike 1.700 kvadratnih kilometara, što odgovara površini šireg Londona. Stručnjaci navode da topla voda i dolazak proljeća na južnoj hemisferi znače da će se santa vjerovatno brzo raspasti na manje dijelove.

Putovanje dugo tri decenije

Nakon što se odvojio, A23a je proveo više od 30 godina nasukan na dnu Weddellovog mora, sve dok se nije dovoljno smanjio da se oslobodi. Godine 2020. oceanske struje ga ponijele, no ponovno je zapeo sve do decembra prošle godine. Nakon što se u martu ove godine ponovno nasukao na kontinentalni prag, konačno je isplivao u maju.

Meijers pojašnjava kako je santa leda pratila snažnu struju poznatu kao Južna antarktička cirkumpolarna struja (SACCF) te se kretala oko Južne Georgije. "Ova mlazna struja će vjerovatno na kraju odnijeti ledenjak i njegove dijelove prema sjeveroistoku, i dalje kao dio 'aleje ledenjaka'", rekao je. Dodao je da A23a time „slijedi sličnu sudbinu“ kao i druge divovske sante, A68 i A76, koje su se također raspale u blizini Južne Georgije, iako je A23a ostao u jednom komadu duže od njih.

Novi rekorder i budućnost A23a

Nakon raspada A23a, titulu najvećeg ledenjaka na svijetu sada nosi D15a, koji se prostire na oko 3.000 kvadratnih kilometara i, prema Meijersu, "prilično je statičan na antarktičkoj obali blizu australske baze Davis“.

Iako je A23a trenutno i dalje drugi najveći ledenjak, Meijers očekuje da će se to "rapidno promijeniti“ jer će se nastaviti "fragmentirati u narednim sedmicama“. Toplija voda i dolazak proljeća vjerovatno će ga razbiti na komade "premale za daljnje praćenje", dodao je.

Posljedice klimatskih promjena

Meijers napominje da je odlamanje santi prirodan proces te da naučnici nemaju dovoljno podataka o megaledenjacima da bi sa sigurnošću tvrdili da li se njihova učestalost povećava zbog globalnog zagrijavanja. Ipak, ono što je jasno jest da su ledene ploče izgubile bilijune tona leda posljednjih decenija zbog pojačanog stvaranja ledenjaka i otapanja, što je velikim dijelom posljedica zagrijavanja oceana.

Naučnici s polarnog istraživačkog broda RRS Sir David Attenborough posjetili su A23a dok je bio nasukan, a prikupljeni uzorci nedavno su dopremljeni u Ujedinjeno Kraljevstvo na analizu. "Nasukavanje i ogromno ispuštanje hladne slatke vode vjerovatno su imali veliki utjecaj na organizme na morskom dnu i u okolnoj vodi", izjavio je glasnogovornik BAS-a, dodajući: "Važno je razumjeti te utjecaje jer bi veliki ledenjaci mogli postati češća pojava kod Južne Georgije kao rezultat globalnog zagrijavanja."