ADVERTISEMENT

Eksplozija bespilotne letjelice u malom selu u Lublinskoj regiji u utorak navečer još je jedan u nizu incidenata koji su postali dio rata protiv Ukrajine od sveobuhvatne ruske invazije 2022. godine. Problem ne pogađa samo Poljsku, već i cijeli istočni bok NATO-a i nekoliko drugih zemalja u istočnoj Evropi.

U februaru 2024. i februaru 2025. godine, ukupno tri ruska drona tipa Shahed eksplodirala su na moldavskoj teritoriji; u septembru 2024. godine, ruski dronovi su povredili vazdušni prostor Latvije i Rumunije. Kao što je tadašnji litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis komentarisao na Platformi X: "Incidenti nezamislivi prije tri godine sada se tretiraju kao rutina. Ništa ne bi trebalo sletjeti u Ukrajinu, Latviju ili bilo gdje na teritoriju NATO-a, ali ovo je nova realnost omogućena našom neaktivnošću. Litvanija će naravno podržati snažan saveznički odgovor."

U intervjuu za Euronews, Andrzej Kiński, vojni stručnjak, pokušava procijeniti nivo prijetnje civilima.

„S obzirom na to da ovaj sukob traje više od tri godine, u Poljskoj se dogodilo nekoliko takvih incidenata (barem onih za koje znamo), a bilo je i dvije žrtve. Međutim, s obzirom na to koliko ljudi pogine u saobraćajnim nesrećama ili drugim nesrećnim incidentima, ovo je marginalno. Naravno, ne treba ih podcijeniti - svaki ljudski život je neprocjenjiv - ali ipak razmjere stvarne opasnosti zasad nisu velike.“

Kiński također ne sumnja da se treba naviknuti na ideju da bi se oružje, koje zaraćene strane koriste za vođenje rata, moglo pojaviti nad poljskom teritorijom.

„Ako se sukob nastavi, rizik od daljnjih incidenata ove vrste je značajan. Ne znamo u potpunosti prirodu incidenta u Osinama. Je li to bila provokacija? Je li to bila tehnička greška? Ako su namjerni, mogli bi eskalirati. Ako su slučajni događaji, tu odlučuje račun vjerovatnoće.“

"Ruska provokacija"?

Dan nakon eksplozije u Osinama, tokom brifinga s novinarima, zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz opisao je eksploziju u Osinama kao "provokaciju Ruske Federacije". Ali Andrzej Kiński nije toliko siguran:

„Na osnovu javnosti dostupne diskusije o ovim materijalnim dokazima koji su pronađeni na mjestu događaja, ne mogu nedvosmisleno tvrditi da se radilo o provokaciji - ruskoj, bjeloruskoj, ukrajinskoj, majstorima, vanzemaljcima itd. - i da se radilo o provokaciji Ruske Federacije. Ne mogu bez određene doze sumnje reći da se radilo o bilo kakvoj provokaciji“.

Vještak je dodao: „Određeni nalazi na mjestu oborenog drona čine me opreznim u vezi s ovom [ministrovom] izjavom. To zahtijeva daljnju analizu i možda nikada nećemo saznati istinu.“

Posljednji nalazi Regionalnog tužilaštva u Lublinu kao da potvrđuju oprez stručnjaka. Prema istražiteljima, bespilotna letjelica nije došla ni iz Rusije ni iz Ukrajine. „Sve ukazuje na činjenicu da je doletjela iz Bjelorusije“, rekao je u četvrtak tužilac Grzegorz Trusiewicz, misleći na dron koji je pao u Osinama. Na pitanje u kojem je smjeru dron letio, objasnio je da to nije predmet istrage, piše Euronews.com.

Zašto poljski radari nisu uspjeli detektovati dron?

Ključno pitanje je zašto poljski sistemi protivvazdušne odbrane nisu uspjeli detektovati dolazeći dron.

General-major Dariusz Malinowski, zamjenik komandanta Operativne komande Oružanih snaga, rekao je tokom brifinga u srijedu:

"Naša procjena je da je ovaj dron dizajniran tako da ga je vrlo teško otkriti. Vjerovatno je letio vrlo nisko kako bi izbjegao naše radarsko polje".

Kiński potvrđuje ovu procjenu, ali detaljnije objašnjava problem:

"Radiolokacijsko polje u mirnodopsko vrijeme proteže se nad našom zemljom od visine od tri hiljade metara naviše, tj. ispod tri hiljade nema kontinuiranog radiolokacijskog polja. U kriznom stanju, kada se koriste druge radiolokacijske stanice, koje nisu nužno uključene neprekidno, moguće je dobiti pokrivenost sa visine od 500 metara."

U stvari, problem je još složeniji, kako objašnjava stručnjak: "Naša istočna granica duga je više od 900 kilometara. Nije moguće pokriti cijeli ovaj pojas radiolokacijskim sredstvima i biti u stanju otkriti sve ciljeve koji lete na visinama od 10 metara do 50 kilometara."

On također ukazuje na druge probleme povezane s gustom radarskom mrežom: "Ovi radari generiraju snažno mikrovalno zračenje, koje je štetno za ljude, kao i za stoku pri produženom izlaganju. Zato se ove radarske stanice postavljaju u mirnodopskim okruženjima kako bi s jedne strane imale optimalno polje osmatranja, a s druge strane njihovo zračenje ne bi bilo štetno za prolaznike."

U maju 2024. godine, šef Ministarstva odbrane odobrio je ugovor za isporuku radio-telemetrijskog aerostatskog sistema 'BARBARA' u 2027. godini, vrijedan približno 960 miliona dolara. Sistem bi se trebao sastojati od četiri aerostata raspoređena duž istočne i sjeveroistočne granice Poljske, s dometom detekcije objekata većim od 300 kilometara po postu.

Međutim, Kiński je skeptičan u pogledu korisnosti sistema, navodeći da 'BARBARA' neće dobro funkcionirati u periodu aktivnog sukoba.

"To je mirnodopska oprema, iako ona koja, zahvaljujući svojoj sposobnosti da 'gleda' duboko u neprijateljsku teritoriju, igra važnu ulogu u upozoravanju na napad. Međutim, u slučaju sukoba, može biti uništena u prvim minutama. Nažalost, to je ranjiva imovina jer protivnik zna njenu lokaciju. Usmjeravanje balističke rakete na zemaljski aparat koji prati aerostat i njegova neutralizacija nije veliki problem."

Hoćemo li saznati šta se dogodilo u Osini?

Stručnjak se ne nada potpunom objašnjenju okolnosti incidenta u Osini: "Ne mislim da ćemo saznati išta više. Razmotrite barem ove prethodne incidente. Nije objavljen nijedan službeni izvještaj o incidentu u Przewodówu iz novembra 2022. ili ostacima rakete koja je pronađena u blizini Bydgoszcza krajem aprila 2023. Oslanjamo se na ono što će nam političari reći, jer će vojska zapravo reći ono što im njihovi civilni nadređeni kažu da kažu."

Situacija u regiji ostaje napeta i incidenti s dronovima vjerovatno će se nastaviti sve dok se sukob u Ukrajini ne završi.

Kako stručnjak navodi, građani mnogih evropskih zemalja svjesni su trajanja ovog rata, informacije o njemu se pojavljuju svaki dan u prvih deset vijesti. Međutim, oni ne osjećaju prijetnju toliko kao zemlje koje su direktno na prvoj liniji fronta.

"Poljska igra ključnu ulogu - to se mora naglasiti - u snabdijevanju Ukrajine vojnom opremom, ali ne samo to. Također i u humanitarnoj pomoći, zbog činjenice da se dugo graniči s Ukrajinom. Odluka o uspostavljanju transportnog čvorišta u Rzeszówu čini Poljsku jednom od zemalja koje snose direktne posljedice sukoba".

Stručnjak također podsjeća da postoje veliki ukrajinski gradovi na maloj udaljenosti od poljske granice, koji sadrže objekte od vojnog značaja ili kritičnu infrastrukturu:

„Oni su meta ruskih napada i stoga – bilo slučajno i nenamjerno ili svjesno – postoje i kršenja poljske teritorije letećim objektima. Njihova pojava na ovom, a ne na bilo kojem drugom mjestu, direktna je posljedica tekućeg sukoba.“

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte osvrnuo se na eksploziju drona u Osinama na konferenciji za novinare s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u petak i naglasio solidarnost Alijanse s Poljskom. „Vrlo blisko sarađujemo s našim kolegama iz Poljske. Bez otkrivanja detalja, ali zaista bi trebali na neki način odgovoriti na ovaj posljednji incident. Zato ga pažljivo pratimo – molim vas, ne sumnjajte u to“, rekao je Rutte.