ADVERTISEMENT

Vladajuća struktura će odmah nastojati imenovati nasljednika Khameneija ukoliko bude ubijen, kako bi poslala poruku stabilnosti i kontinuiteta.

Novi vođa će svakako biti biran zbog svoje odanosti revolucionarnim načelima osnivača Islamske Republike, ajatolaha Ruhollaha Khomeinija, tvrde izvori Reutersa.

Međutim, najviši vrh vlasti takođe razmatra kandidata koji bi mogao predstaviti umjereniju politiku, kako bi se spriječili vanjski napadi i unutrašnji nemiri.

Dva glavna kandidata koja su se pojavila u diskusijama o nasljedstvu su 56-godišnji sin Khameneija, Mojtaba, koji se dugo smatrao kandidatom kontinuiteta, i novi kandidat, Hassan Homeini, unuk oca islamske revolucije.

Khomeini, blizak saveznik reformističke frakcije koja se zalaže za ublažavanje društvenih i političkih ograničenja, ipak uživa poštovanje među višim klericima i Revolucionarnom gardom zbog svog porijekla.

"Još jednom ponizno izražavam da je ovaj mali i beznačajni sluga iranskog naroda spreman s ponosom biti prisutan na bilo kojem frontu ili mjestu koje Vi smatrate potrebnim", rekao je 53-godišnjak u javnoj poruci podrške vrhovnom vođi u subotu, nekoliko sati prije nego što su SAD bombardovale iranska nuklearna postrojenja.

Khomeini je postao ozbiljan kandidat ovog mjeseca usred sukoba s Izraelom i Amerikom jer bi mogao predstavljati pomirljiviji izbor, i na međunarodnom i na unutrašnjem planu, u odnosu na Mojtabu Khameneija.

Nasuprot tome, Mojtaba Khamenei ostaje privržen očevoj tvrdoj politici, prema riječima insajdera koji su upozorili da ništa još nije odlučeno, kandidati se mogu promijeniti, a vrhovni vođa će imati posljednju riječ, piše Reuters.

Međutim, s vojnim sukobom koji traje, ostaje nejasno da li bi novi vođa mogao biti lako izabran ili sigurno postavljen, niti da li bi mogao steći nivo autoriteta koji je uživao Khamenei.

Planiranje prijenosa vlasti bilo je već u toku zbog Khameneijeve starosti i dugogodišnjih zdravstvenih problema lidera koji je decenijama dominirao svim aspektima iranske politike.

Hitnost zadatka dodatno je naglašena u septembru kada je Izrael ubio vođu Hezbollaha Sayyeda Hassana Nasrallaha, bliskog saveznika Khameneija, a planiranje se znatno ubrzalo ovog mjeseca nakon izraelskih napada na ovu državu, koje su potom slijedili američki napadi proteklog vikenda.

Khamenei nije javno izrazio nikakvu preferencu za svog nasljednika. Izvori navode da se u više navrata protivio ideji da njegov sin preuzme vlast, zabrinut zbog mogućih sugestija da se Iran vraća nasljednom sistemu vlasti koji je okončan svrgavanjem šaha 1979. godine.

Bliske veze Hassana Khomeinija s reformističkom frakcijom iranske politike, koja je 1990-ih provodila na kraju neuspješnu politiku otvaranja Irana prema vanjskom svijetu, dovele su do toga da su ga radikalniji zvaničnici spriječili da se kandiduje za članstvo u Skupštini stručnjaka 2016. godine.

Planeri sukcesije su svjesni da je Khomeinija vjerovatno prihvatljiviji iranskom narodu od tvrdolinijaša, rekli su insajderi za Reuters. Prošle godine je upozorio na "krizu rastućeg nezadovoljstva naroda" zbog siromaštva i oskudice.

Nasuprot tome, stavovi Mojtabe Khameneija u svemu odražavaju stavove njegovog oca, od obračuna s protivnicima do zauzimanja tvrdog kursa prema stranim neprijateljima, što su insajderi ocijenili opasnim u trenutnoj situaciji u kojoj je Iran pod napadom.

Nekoliko kandidata koji su se dugo smatrali mogućim nasljednicima Khameneija već su preminuli.

Bivši predsjednik Hashemi Rafsanjani preminuo je 2017. godine, bivši šef pravosuđa Mahmoud Hashemi Shahroudi umro je prirodnom smrću 2018. godine, a bivši predsjednik Ebrahim Raisi poginuo je u padu helikoptera 2024. godine. Drugi visoki sveštenik, Sadegh Amoli Larijani, je marginalizovan.

Drugi, poput člana Skupštine stručnjaka ajatolaha Alireze Arafija, i dalje su u igri, ali su pali u drugi plan u odnosu na Mojtabu Khameneija i Hassana Khomeinija.

Nakon smrti osnivača Islamske Republike, ajatolaha Ruhollaha Khomeinija, 1989. godine, Khamenei je javno predstavljen kao njegov izabrani nasljednik.