Prema riječima osoblja MKS-a, sankcije koje je nametnula Trumpova administracija učinile su gotovo nemogućim da tribunal obavlja osnovne zadatke, a kamoli da traži pravdu za žrtve ratnih zločina.
ADVERTISEMENT
Sveobuhvatne sankcije koje je američki predsjednik Donald Trump nametnuo Međunarodnom krivičnom sudu (MKS) i njegovom osoblju - koje su se posebno usmjerile na glavnog tužioca tijela Karima Khana - sve više utiču na rad tribunala, tvrdi MKS.
Prema riječima osoblja, sankcije su izuzetno otežale tribunalu obavljanje osnovnih zadataka, a kamoli da traži pravdu za žrtve ratnih zločina.
Sud je sankcionisan od strane Trumpove administracije u februaru, kao reakcija na naloge za hapšenje MKS-a izdate u novembru za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta.
U svojoj izvršnoj uredbi, Trump je izdvojio Khana kao sankcionisanu osobu, zabranjujući mu ulazak u SAD, zajedno s drugim osobljem koje nije iz SAD-a.
Prema riječima osoblja Međunarodnog krivičnog suda (ICC), Kahn je naknadno izgubio pristup svojoj Microsoftovoj email adresi, a njegovi bankovni računi u njegovoj domovini, Ujedinjenom Kraljevstvu, su blokirani.
Trumpove sankcije također prijete svakoj osobi, instituciji ili kompaniji novčanim kaznama i zatvorom ako Khanu pruže "finansijsku, materijalnu ili tehnološku podršku", dok su američki zaposlenici upozoreni da bi mogli biti uhapšeni ako se vrate kući u posjetu porodici.
Istrage na pauzi usred Khanovog skandala
Sankcije ometaju rad na širokom spektru istraga, ne samo onoj protiv izraelskih lidera.
MKS je, na primjer, istraživao zločine u Sudanu i izdao je naloge za hapšenje bivšeg sudanskog predsjednika Omara al-Bashira po optužbama koje uključuju genocid.
Međutim, istraga je zaustavljena otkako je tužilac u slučaju Eric Iverson podnio tužbu protiv Trumpove administracije, u pokušaju da se zaštiti od sankcija.
Iversonova advokatica Allison Miller rekla je da njen klijent "ne može obavljati, ono što bih ja opisala kao, osnovne advokatske funkcije".
Tri tužbe američkog sudskog osoblja i konsultanata protiv Trumpove administracije trenutno su u toku, tvrdeći da sankcije krše njihovu slobodu izražavanja.
Obnovljeni napad Trumpove administracije dolazi u trenutku kada se sud već suočavao sa skandalom koji uključuje optužbe za seksualno zlostavljanje Khana.
Prošle godine, samo nekoliko sedmica prije nego što je Khan objavio da traži naloge za hapšenje izraelskih zvaničnika, dva sudska službenika izvijestila su da je britanski advokat prisilio mlađeg člana osoblja Međunarodnog krivičnog suda na seksualne činove bez pristanka.
Nedavni izvještaj Wall Street Journala otkrio je navodni obrazac neprimjerenog dodirivanja, uznemiravanja i prisilnog seksualnog odnosa koji je Khan počinio protiv svoje tužiteljice.
Asistentkinja, advokatica iz Malezije u tridesetim godinama, tvrdila je da ju je Khan dodatno prisiljavao na seksualni odnos protiv njene volje dok je bila na misijama u New Yorku, Kolumbiji, Kongu, Čadu i Parizu, kao i u svojoj rezidenciji u Hagu, prema njenom svjedočenju koje je pregledao američki medij.
Khanovi advokati rekli su da su svi navodi o počinjenom seksualnom nasilju ili nedoličnom ponašanju "kategorički neistiniti".
Nakon otkrića, Khan je također optužen za odmazdu protiv osoblja koje je podržavalo ženu i za degradiranje nekoliko ljudi za koje je smatrao da su ga kritizirali.
Izvještaj Ureda za interne nadzorne službe UN-a o navodnom Khanovom nedoličnom ponašanju očekuje se u narednim mjesecima, prema izvještajima.