Mirovni pregovori s Ukrajinom koje je predložio ruski predsjednik Vladimir Putin obuhvatit će i nacrt sporazuma između dviju zemalja iz 2022. od kojega se odustalo, kao i činjenicu da Rusija pod kontrolom drži gotovo petinu ukrajinske teritorije, objavio je Kremlj.
ADVERTISEMENT
Putin je danas predložio održavanje izravnih pregovora s Ukrajinom, čiji je cilj postići trajni mir i okončati rat. Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kazavši da je Kijev spreman na razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na trenutačan prekid vatre.
Savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov novinarima je, nakon Putinove jutrošnje izjave kazao da će pregovori koje je predložio Putin uzeti u obzir i nacrt koji je napušten 2022. godine, kao i trenutačnu situaciju na terenu.
Danima nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., Rusija i Ukrajina započele su pregovore u Bjelorusiji. Ti su pregovori kasnije nastavljeni u Istanbulu. Nacrt koji je ondje dogovoren i kojim je postavljen okvir za moguće rješenje sukoba poznat je kao "Istanbulski sporazum".
Ali pregovori su prekinuti u maju, a ruski su dužnosnici dugo tvrdili da se rješenje može postići upravo po uzoru na Istanbulski sporazum. I Steve Witkoff, posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa nedavno se osvrnuo na nacrt iz 2022. godine kao potencijalni vodič za postizanje mira u budućnosti.
Šta stoji u tom planu?
Ukrajina, prema dokumentu iz aprila 2022. godine, ne bi smjela obnoviti svoju vojsku uz pomoć Zapada, a Krim bi bio de facto pod kontrolom Rusije. Dokument pokazuje da su ruski i ukrajinski pregovarači u prvim sedmicama rata razmatrali razne ustupke. U nacrtu ugovora stoji da se Ukrajina, iako joj je dopušteno težiti članstvu u Evropskoj uniji, ne bi smjela pridružiti vojnim savezima poput NATO-a.
Na njenoj teritoriji ne bi smjelo biti stranog oružja, a vojne snage zemlje bi bile svedene na minimum. Rusija je tokom pregovora nastojala ograničiti sve odbrambene faktore Kijeva, od broja vojnika i tenkova do maksimalnog dometa ukrajinskih projektila.
U nacrtu je navedena zabrana stranog oružja, uključujući raketno oružje bilo koje vrste. Moskva je željela ograničiti ukrajinske oružane snage na 85.000 vojnika i 342 tenka. Ukrajinski pregovarači željeli su 250.000 vojnika, 800 tenkova i 1.900 artiljerijskih streljiva. Rusija je pak htjela da domet ukrajinskih projektila bude ograničen na 40 kilometara.
Poluotok Krim, koji je već okupirala Rusija, prema dokumentu, ostao bi pod utjecajem Moskve i ne bi se smatrao neutralnim. Moskva se također zalagala da ruski jezik funkcioniše na ravnopravnoj osnovi s ukrajinskim u vladi i sudovima, ali tu klauzulu Kijev nije potpisao. U dokumentu se nije govorilo o budućnosti dijelova istočne Ukrajine koje je Rusija okupirala 2014. godine. To se ostavilo za daljnje pregovore.
Šta u slučaju napada na Ukrajinu?
Za nacrt mirovnog sporazuma su trebale jamčiti strane sile; među kojima su bili SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina, Francuska i Rusija. U slučaju kršenja sporazuma, te su zemlje imale zadatak braniti neutralnost Ukrajine. S druge strane, od jamaca se zahtijevalo da, dok je ugovor na snazi, raskinu međunarodne ugovore i sporazume koji nisu kompatibilni s trajnom neutralnošću Ukrajine.
Međunarodna sigurnosna jamstva se nisu odnosila na Krim i Sevastopolj. Nakon što je Putinov početni pokušaj da preuzme kontrolu nad Kijevom propao, dokument je predlagao ruski plan B – prestanak zapadne podrške Ukrajini.
Tokom pregovora u aprilu 2022. godine ostalo je mnogo neriješenih pitanja, poput onog šta se događa u slučaju napada na Ukrajinu. Rusija je željela da se sve države jamci dogovaraju o odgovoru, što znači da ne bi bilo prave reakcije ako je Rusija agresor. Ukrajinski pregovarači su htjeli da se u slučaju napada zatvori zračni prostor, ali Rusija nije odobrila tu klauzulu. Pregovori su prekinuti u junu 2022. godine.