ADVERTISEMENT

Trump je na dužnost predsjednika SAD, podsjetimo, stupio ove godine, u januaru kada je bila inauguracija.

Biden je kazao da je Putin vjerovao da je Ukrajina dio Rusija i da je "svako ko misli da će on stati" ako se neka teritorija ustupi kao dio mirovnog sporazuma, "jednostavno naivan".

Narušavanje odnosa

Biden je rekao da ga brine narušavanje odnosa SAD i EU pod Trumpom i smatra da bi to "moglo da promijeni modernu historiju svijeta".

U opširnom intervjuu Joe Biden je bio suočen sa pitanjima o svojoj politici prema Ukrajini, kao i o odluci da se povuče iz predsjedničke trke 2024. godine, i to kasno u kampanji — nakon debate u kojoj je djelovao nesigurno, što je izazvalo sumnje u njegovu sposobnost i dovelo do krize u Demokratskoj stranci.

Biden se povukao manje od četiri mjeseca prije novembarskih izbora. Kada su ga pitali da li je trebalo ranije da se povuče i tako omogući više vremena za izbor zamjene, Biden je rekao da ne misli da bi to promijenilo stvari.

"Povukli smo se u trenutku kada smo imali dobrog kandidata. Stvari su se odvijale tako brzo da je bilo teško otići. I to je bila teška odluka. Mislim da je to bila ispravna odluka. Samo... bila je teška", dodao je bivši predsjednik SAD.

Na pitanje o odnosu trenutne administracije prema američkim saveznicima, bivši predsjednik je osudio Trumpove izjave o tome da SAD treba da vrate Panamski kanal, kupe Grenland i pretvore Kanadu u 51. američku saveznu državu.

"Šta se, dođavola, ovdje dešava? Koji predsjednik priča tako? To nismo mi. Mi smo za slobodu, demokratiju i priliku – a ne za otimanje", rekao je Biden.

Biden je bio suočen sa pitanjem da li je dao dovoljno podrške Kijevu da ne samo odbrani svoju teritoriju, već i pobjedi u ratu. Tokom tri godine borbi, Bidenova administracija postepeno je ukidala ograničenja u vezi sa korištenjem američkog oružja.

"Dali smo im sve što im je bilo potrebno da sačuvaju svoju nezavisnost, i bili smo spremni da reagujemo agresivnije ako bi Putin ponovo krenuo u ofanzivu", tvrdi.

Komentarisao je i izjave Trumpove administracije da bi Ukrajina možda trebalo da ustupi dio teritorije kako bi se postigao mirovni sporazum.

Mirovni plan

Potpredsjednik SAD, J.D. Vance, nedavno je iznio američku viziju mirovnog plana za Ukrajinu, rekavši da bi se "teritorijalna linija zamrzla otprilike tamo gdje je danas" i dodao da bi i Ukrajina i Rusija "morale da se odreknu dijela teritorije koju trenutno kontrolišu".

Ministar odbrane Pete Heghset podržao je taj stav, rekavši da je povratak na granice iz 2014. godine "nerealističan".

Biden smatra da je to "savremeno umirivanje", aludirajući na politiku tadašnjeg britanskog premijera Nevila Čembrlena, koji je 1930-ih pokušao da udovolji Hitleru kako bi izbjegao rat – što je na kraju propalo.

Također je izrazio zabrinutost da bi Evropa mogla da izgubi povjerenje u američko vodstvo.

"Evropski lideri se pitaju – pa, šta sada da radim? Mogu li da se oslonim na Sjedinjene Države? Hoće li biti tu za nas", kaže Biden.

Trump je izjavio da očekuje da Rusija zadrži Krim, koji je nezakonito anektirala 2014. godine, i prošlog mjeseca je optužio predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da je nanio štetu mirovnim pregovorima odbacivši taj prijedlog.

Prema izvještajima, nedavni američki prijedlozi za prekid vatre uključuju formalno priznanje Krima kao dela Rusije, kao i de fakto priznanje ruske kontrole nad drugim okupiranim dijelovima Ukrajine. Bijela kuća te informacije nije zvanično potvrdila.

"Nemam miljenike. Ne želim da imam miljenike. Želim da se postigne dogovor", rekao je Trump prošlog mjeseca kada su ga pitali o priznavanju ruskog suvereniteta nad Krimom, dok je Vens prošle nedjelje rekao "naravno da su Ukrajinci bijesni jer su napadnuti".

Ustupanje dijela teritorije

"Ali da li ćemo nastaviti da gubimo hiljade i hiljade vojnika zbog nekoliko kilometara teritorije, ovamo ili onamo", dodao je.

Pritisci da se ustupi dio teritorije ne dolaze samo iz Vašingtona – i gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, rekao je prošlog mjeseca za BBC da bi Ukrajina možda morala privremeno da se odrekne teritorije.

Govoreći o Putinu, Biden je rekao: "Ne razumijem kako ljudi mogu da misle da će diktator, siledžija, biti zadovoljan ako mu se dopusti da uzme velike dijelove tuđe zemlje. Ne razumijem".

Također je izrazio strah da bi neke zemlje NATO-a koje se graniče sa Rusijom mogle da popuste Putinu ako Ukrajina na kraju ustupi zemlju.

Prvih 100 dana "Trumpa 2.0"

Trump se dugo protivio obimu vojne pomoći koji je Biden davao Ukrajini, tvrdeći da želi da okonča krvoproliće. Pre toga je rekao da je Zelenski "svirao Bidena kao violinu".

Napetosti između Bijele kuće i ukrajinskog lidera izbile su u javnost u februaru, kada su Trump i Vance pred kamerama kritikovali Zelenskog i tražili da pokaže veću zahvalnost za američku pomoć.

"Smatram da je to bilo ispod nivoa Amerike, način na koji se to odigralo", rekao je Biden o tom sastanku.

Trump i njegovi saradnici više puta su kritikovali evropske zemlje da ne troše dovoljno na sopstvenu odbranu i previše se oslanjaju na SAD.

Iako su SAD najveći pojedinačni donator Ukrajini, evropske zemlje zajedno su potrošile više, prema podacima njemačkog instituta Kiel koji prati podršku Kijevu.

"Ne razumijem kako ne mogu da shvate da je snaga u savezima. To donosi korist... Ukupno gledano, čak nam i štedi novac", smatra Biden.

Rast ekonomije

Na pitanje o prvih 100 dana Trumpove nove administracije, koje su obilježile brojne izvršne naredbe i velika smanjenja državne potrošnje i birokratije, Biden je istakao razliku između svog mandata i trenutne situacije.

"Naša ekonomija je rasla. Berza je išla naviše. Naša globalna uloga je jačala, širili smo trgovinu", rekao je, opisujući stanje Amerike kada je napustio Bijelu kuću u januaru.

Trump, s druge strane, tvrdi da prepravlja odnose svijeta sa SAD, balansira trgovinu, suzbija ilegalnu imigraciju i čini vladu efikasnijom. Proslavio je prvih 100 dana svojim pobjedonosnim govorom prošle sedmice. Upitan šta misli o početku "Trumpa 2.0"?

"Neka historija to procijeni. Ja ne vidim ništa što je bilo trijumfalno", rekao je on.