ADVERTISEMENT

Merz na kancelarsku funkciju stupa kao oslabljena figura. I prije nego što je preuzeo dužnost, njegova popularnost je naglo pala, a njegova koaliciona vlada raspolaže s jednom od najslabijih parlamentarnih većina u Njemačkoj od Drugog svjetskog rata, svega 52 posto mandata, piše Politico.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je najvažniji i najmoćniji saveznik Njemačke, Sjedinjene Američke Države, počeo sistematski potkopavati Merzovu poziciju.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa djeluje kao da želi dodatno oslabiti kancelara, otvoreno pružajući podršku njegovim glavnim političkim protivnicima, krajnje desničarskoj Alternativi za Njemačku (AfD).

Nakon što je njemačka savezna obavještajna agencija prošle sedmice AfD zvanično okarakterisala kao "dokazano ekstremističku organizaciju" u Njemačkoj se rasplamsala rasprava o mogućoj zabrani te stranke, pozivajući se na pravne mehanizme koji su uvedeni kako bi se spriječio povratak nacističke prošlosti.

No, upravo tada je AfD dobio podršku najviših zvaničnika Trumpove administracije.

Američki državni sekretar Marco Rubio nazvao je tu oznaku "tiranijom pod krinkom demokratije".

"Istinski ekstremizam ne dolazi iz popularnog AfD-a, već iz smrtonosne imigracione politike otvorenih granica koju zastupa politička elita", poručio je Rubio na platformi X.

Njegov stav podržao je i potpredsjednik SAD-a JD Vance, izjavivši da "njemačka elita praktično ponovo gradi Berlinski zid".

Merz, lider demokršćanske CDU, upravo je dio te elite koju Rubio i Vance kritikuju. Iako je obećao strogu migracijsku politiku, Merz je odbio svaku mogućnost koalicije s AfD-om, koji je u februarskim izborima ostvario najbolji rezultat u svojoj historiji, osvojivši drugo mjesto.

Umjesto toga, odlučio se za savez sa socijaldemokratama (SPD), koji su na istim izborima ostvarili najlošiji rezultat još od 19. stoljeća.

Time je Merz dospio u izuzetno rizičnu političku poziciju. Dok krajnja desnica jača, on predvodi krhku koaliciju nekada dominantnih stranaka, koje danas jedva drže vlast.

Takve koalicije CDU-a i SPD-a ranije su nazivane "velikim koalicijama", ali ova najnovija teško da zaslužuje takav epitet, riječ je o najslabijem takvom partnerstvu u historiji Savezne Republike Njemačke.

Merza se sve više doživljava kao lidera jedne nestajuće političke ere.

Uspon AfD-a

U ovakvom kontekstu, Merz je posebno ranjiv na napade iz AfD-a, koji sada zauzima ulogu najveće opozicione stranke u parlamentu.

Lideri AfD-a neprestano ga prikazuju kao prikrivenog ljevičara, posebno zbog toga što odbija saradnju s njima i što se nakon izbora odlučio na politiku zaduživanja, potpuno suprotno od onoga što je zagovarao tokom kampanje.

AfD već sada ima korist od ove političke dinamike. Njihov rejting raste, dok CDU bilježi pad, a prema jednoj anketi iz kraja aprila, AfD je prvi put zauzeo prvo mjesto. Podrška koju im pruža Trumpova administracija mogla bi dodatno normalizirati AfD u očima javnosti, učvrstiti narativ o "progonu od strane sistema" i skinuti stigmu ekstremizma s te partije.

"Pošto je AfD najjača stranka u anketama, žele da nas ušutkaju i ukinu slobodu govora", napisala je kopredsjednica AfD-a Alice Weidel na platformi X, reagujući na Rubiove izjave.

Merz je u ponedjeljak poručio kako smatra "nezamislivim" da lideri AfD-a preuzmu rukovodeće funkcije u parlamentarnim odborima, posebno u svjetlu zvanične klasifikacije stranke kao ekstremističke.

Time je stavio tačku na debatu koju je ranije pokrenuo lider njegove parlamentarne grupe, predloživši ublažavanje stava konzervativaca prema AfD-u.

Trgovina, NATO i Ukrajina

Podrška koju AfD-u daje Trumpova administracija mogla bi zasjeniti sve druge izazove u odnosima Njemačke i SAD-a, ocjenjuje Dominik Tolksdorf iz Njemačkog savjeta za vanjske odnose.

"Ovo je ogroman problem za Merza, jednako ozbiljan kao rasprave o trgovini, NATO-u i Ukrajini", rekao je Tolksdorf.

"Ako Trumpova administracija odluči da koristi optužbe o političkom progonu AfD-a kao sredstvo pritiska, to bi moglo ozbiljno narušiti odnose s Berlinom".

Merz je najavio da će Njemačka pod njegovim vodstvom preuzeti veću lidersku ulogu u Evropi. Već dan nakon inauguracije, planira posjetiti Varšavu i Pariz s ciljem oživljavanja tzv. Vajmarskog trougla, neformalne alijanse Njemačke, Francuske i Poljske, koju vidi kao ključnu za jačanje evropske odbrambene politike. Nedugo zatim, očekuje se i njegova posjeta Kijevu.

"Evropa od nas očekuje snažan doprinos uspjehu evropskog projekta" rekao je Merz u Berlinu.

"Živimo u vremenu dubokih promjena i previranja... i zato znamo da nam je historijska dužnost da ovu koaliciju povedemo ka uspjehu".

Ali jedno je već jasno: Trumpova administracija će mu raditi o glavi.