Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je na državnoj televiziji da je otvoren po pitanju bilateralnih razgovora s Ukrajinom.
ADVERTISEMENT
Kijev post navodi da je to potpuni preokret u odnosu na raniju poziciju šefa Kremlja da neće direktno da pregovara sa "kijevskim režimom" sve dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelensky tamo na vlasti.
Posljednji direktni pregovori Moskve i Kijeva održani su u februaru 2022, neposredno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
"Mi smo uvijek govorili o tome da imamo pozitivan stav prema mirovnim inicijativama. Nadamo se da će predstavnici kijevskog režima razmišljati na isti način", kazao je Putin u intervjuu novinaru Pavelu Zarubinu.
Putinov portparol Dmitry Peskov kasnije je potvrdio novinarima riječi predsjednika Rusije.
"Kada je Putin rekao da je moguće razgovarati o tome da se ne vrše napadi na civilne mete, uključujući bilateralno, predsjednik je mislio na pregovore i razgovore s ukrajinskom stranom", naveo je portparol Kremlja.
Ukrajinski medij navodi da američki predsjednik Donald Trump, koji je tokom predizborne kampanje prošle godine obećavao da će za "24 sata" okončati rat u Ukrajini, postaje sve više frustriran time što se taj zadatak ispostavio mnogo težim nego što mu je isprav izgledalo.
Zbog toga je pojačao pritisak na obje strane kako bi postigli bilo kakav sporazum.
Trump je 12. aprila novinarima u predsjedničkom avionu "Air Force One" kazao da u nekom trenutku Moskva i Kijev moraju da "prihvate ili ućute".
Pošto primirje za Uskrs, koje je predložila Moskva nije dalo rezultate jer su se dvije strane međusobno optuživale za njegovo kršenje, Zelensky je juče predložio 30-dnevni prekid vatre na koji Kremlj još uvijek nije zvanično odgovorio.
Tom prilikom je Zelensky najavio i da će ukrajinska delegacija u srijedu biti u Londonu na pregovorima o prekidu vatre.
"Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i SAD, mi smo spremni da krenemo naprijed na najkonstruktivniji mogući način", naveo je Zelensky u postu na društvenim mrežama.
Fokus sastanka biće na mirovnom planu koji je podržao Trump, a za koji je Wall Street Journal naveo da će imati dugoročne posljedice vezane za okončanje rata sa Rusijom, a koje uključuju potencijalno američko priznanje Krima kao dijela Rusije od pripajanja njoj 2014, kao i odustajanje Kijeva od ulaska u NATO.