ADVERTISEMENT

"Ljudi žele promjene... Želimo više biznisa za finansiranje našeg socijalnog blagostanja. Ne želimo nezavisnost sutra, želimo dobar temelj", rekao je lider Demokratika Jens Frederik Nilsen, prenosi CNN. 

Nilsen bi sada trebalo da održi razgovore sa drugim strankama kako bi pokušao da formira koaliciju. Vladajuća stranka bila je treća sa osvojenih 21,4 posto. Njen koalicioni partner stranka Siumut tek je na četvrtom mjestu sa 14,7 posto, što je veliki pad u odnosu na prethodne izbore, kada su zajedno osvojile dvije trećine glasova biračkog tijela.

Aktuelni premijer Mute Egede saopćio je da poštuje rezultate izbora i da se raduje da čuje šta će druge strane ponuditi u pregovorima o koaliciji. Njegova stranka IA nezavisnost vidi kao dugoročni projekat koji zahtijeva godine pregovora sa Danskom i dalji ekonomski napredak. 

U međuvremenu, još jedna opoziciona stanka Nalerak, koja se zalagala za brže raskidanje veza sa Danskom, osvojila je 24,5 posto glasova.

"Naš glavni fokus bit će politika za koju smo izabrani, a zatim ćemo morati da razgovaramo sa drugim strankama i vidimo gdje one stoje", rekla je Ana Vanghim, članica Demokratita u parlamentu Grenlanda. Još nije jasno sa kojom će grupom ova stranka desnog centra formirati novu koaliciju.

Želja za nezavisnošću

Sve dominantne partije na Grenlandu, danskoj autonomnoj teritoriji bogatoj naftom i gasom, saglasne su u želji za nezavisnošću od Danske. Na gotovo svakim izborima u posljednjih nekoliko godina, političari sa Grenlanda obećavali su da će preduzeti korake ka postizanju autonomije - ali nijedna od njih nije ponudila konkretan vremenski okvir.

"Uspjeh stranaka Demokratit i Nalerak ukazuje na to da mnogi na Grenlandu žele nezavisnost, ali im je jednako stalo i do socijalnih pitanja poput zdravstvene zaštite, brige o djeci, obrazovanja i zapošljavanja. Ključna razlika između ove dvije stranke je u tome što je za Nalerak politička nezavisnost glavni cilj, dok je za Demokratit to više krajnji cilj. Koji pristup nezavisnosti će pobijediti, zavisit će od toga da li Demokratit odluči da formira koalicionu vladu, i ako da, sa kojom strankom", rekao je Dvejn Rajan Menzes, direktor britanske tink-tenk organizacije Polar Research and Policy.

Govoreći o Grenlandu u svom govoru pred Kongresom prošle sedmice, Trump je rekao: "Mislim da ćemo ga dobiti, na ovaj ili onaj način" – ponovo izazivajući strahove da bi Sjedinjene Države mogle da pokušaju da uzmu ostrvo silom ili ekonomskom prisilom, prenosi CNN.

Sjedinjene Države već imaju vojnu bazu u Arktičkom krugu na sjeverozapadu Grenlanda.

Analitičari kažu da je stav američkog predsjednika zapravo dao arktičkoj teritoriji veću pregovaračku moć sa Danskom i pokrenuo pokret za nezavisnosti u punom zamahu.

Danska je vladala Grenlandom kao kolonijom sve do 1953. godine, kada je ostrvo steklo veće ovlaštenje za samoupravu. Zatim, 2009. godine, dobilo je dodatna ovlaštenja u vezi sa mineralima, policijom i sudovima. Međutim, Danska i dalje kontroliše sigurnost, odbranu, vanjskopolitičke i monetarne politike. Grenland također koristi benefite članstva Danske u Evropskoj uniji i NATO.

Iako su političari sa Grenlanda više puta signalizirali da nisu zainteresovani za aneksiju, otvoreni su za dogovore sa Sjedinjenim Državama u vezi sa vađenjem rijetkih minerala, proširenjem turizma, jačanjem diplomatskih veza i drugim investicijama.

Anketa u januaru, koju su naručili danske i grenlandske novine, utvrđeno je da 85 posto Grenlanđana ne želi da postane dio SAD-a, dok skoro polovina smatra da je Trumpov interes prijetnja, prenio je Reuters.

"Snažno vjerujem da ćemo vrlo brzo početi da živimo život zasnovan na tome ko smo, na našoj kulturi, našem jeziku, i početi da donosimo propise zasnovane na nama, a ne na Danskoj", rekao je kandidat stranke Nalerak Kupanuk Olsen, prema Reutersu.

Pozicioniranje Grenlanda na globalnoj sceni

Kako se svjetski poredak ponovo usmjerava na drugi mandat Trumpa i kako Arktik postaje sve važnije bojište između globalnih supersila, geografska pozicija Grenlanda i bogatstvo prirodnih resursa čine ga sve značajnijim. To znači da izbor lidera Grenlanda, kao i njihov kasniji izbor saveznika, mogu imati dalekosežne posljedice. Egede je ovo nazvao "sudbonosnim izborom" za Grenland, prenosi Guardian.

Nalakkersuisut, Vlada Grenlanda, već dugo traži partnerstvo u vađenju minerala, ali do nedavno nije naišla na željeni entuzijazam. U međuvremenu, tenzije između Grenlanda i Danske, usljed otkrića brojnih kolonijalnih i postkolonijalnih nepravdi, doprinose jačanju pokreta za nezavisnost i želji da se proces nezavisnosti ubrza.

Rasmus Linder Nilsen, šef Nasifika, Centra za vanjsku i sigurnosnu politiku Univerziteta Grenland, rekao je da je najvjerovatniji ishod da će Grenland pokušati da pregovara o svom odnosu sa Danskom unutar Kraljevine. "Sada, sa pojačanim tenzijama, Grenland ima prilično dobre karte u rukama i mogao bi da iznese argument da moraju da urade nešto drugačije od trenutnog stanja".