ADVERTISEMENT

Govoreći u ekskluzivnom intervjuu za Associated Press, Zelenski je kazao da Rusija ne želi sudjelovati u pregovorima o primirju niti razgovarati o bilo kakvim ustupcima, što Kremlj tumači kao gubitak u trenutku kada njegove trupe imaju prednost na bojištima.

Rekao je da bi američki predsjednik Donald Trump mogao dovesti ruskog predsjednika Vladimira Putina za pregovarački stol prijetnjom sankcijama usmjerenim na ruski energetski i bankarski sektor, kao i nastavkom podrške ukrajinskoj vojsci.

"Mislim da su to najbliži i najvažniji koraci", rekao je u intervjuu u ukrajinskoj prijestolnici koji je trajao više od sat vremena.

Razgovarati o Ukrajini bez nas je opasno

Volodimirove izjave uslijedile su nakon komentara koje je Trump dao u petak, kada je rekao da američki i ruski dužnosnici "već razgovaraju" o okončanju rata.

Trump je rekao da je njegova administracija imala „vrlo ozbiljne” razgovore s Rusijom, ali nije naveo detalje.

"Mogu imati vlastite odnose, ali razgovarati o Ukrajini bez nas — to je opasno za sve", rekao je Zelenski.

Rekao je da je njegov tim u kontaktu s administracijom Trumpa, ali da su ti razgovori bili na "općem nivou” i vjeruje da će uskoro doći do osobnih sastanaka kako bi se razvili detaljniji dogovori.

"Moramo raditi više na tome", rekao je, dodajući da se Trump, razumljivo, činio usmjerenim na domaće probleme u prvim sedmicama nakon njegovog inauguriranja.

Gotovo trogodišnji rat u Ukrajini nalazi se na raskršću.

Trump je obećao okončati borbe unutar šest mjeseci od preuzimanja vlasti, ali obje strane su vrlo udaljene, a nije jasno kako bi primirje moglo izgledati.

U međuvremenu, Rusija nastavlja polako, ali sigurno ostvarivati dobitke na frontu, a ukrajinske snage trpe ozbiljan manjak ljudstva.

Većina Ukrajinaca želi pauzu u borbama kako bi obnovili svoje živote.

Zemlja se suočava s gotovo svakodnevnim ruskim napadima na domove, a napadi na energetske sisteme su čitave gradove doveli u mrak.

Milioni Ukrajinaca su raseljeni i nisu u mogućnosti vratiti se svojim domovima nakon što su ogromna područja na istoku zemlje srušena. Gotovo petina Ukrajine sada je okupirana od strane Rusije.

U tim područjima, vlasti koje je postavila Moskva brzo brišu bilo kakve tragove ukrajinskog identiteta.

S Trumpom koji se vratio u Bijelu kuću, odnos Ukrajine prema SAD-u, njenom najvećem i najvažnijem savezniku, također je na prekretnici.

U prvom telefonskom razgovoru s Trumpom tokom predsjedničke kampanje, Zelenski je rekao da su se obojica usaglasili da će se sastati kako bi razgovarali o koracima potrebnim za okončanje rata.

Međutim, planirana posjeta Trumpovog izaslanika za Ukrajinu, Keith Kellogga, odgođena je "zbog pravnih razloga", rekao je Zelenski.

To je bilo praćeno iznenadnim zamrzavanjem stranih pomoći što je praktično uzrokovalo zaustavljanje projekata ukrajinskih organizacija.

"Vjerujem da je, prije svega, važno da se sastanemo s njim, a to je važno. I to je, usput, nešto što želi cijela Evropa”, rekao je Zelenski, misleći na „zajedničku viziju brzog okončanja rata".

Volio bi vidjeti SAD, Ukrajinu i Ruse za pregovaračkim stolom

"Nakon razgovora s Trumpom, trebali bismo preći na neki oblik razgovora s Rusima.

I volio bih vidjeti Sjedinjene Američke Države, Ukrajinu i Ruse za pregovaračkim stolom... I, iskreno, mislim da bi glas Europske unije također trebao biti prisutan. Mislim da bi to bilo pošteno, učinkovito. Ali kako će to ispasti? Ne znam", istakao je Zelenski.

Zelenski je upozorio da se ne smije dopustiti Putinu da preuzme "kontrolu" nad ratom, očito se referirajući na ruske prijetnje eskalacijom tokom administracije predsjednika Joea Bidena.

Bez sigurnosnih garantiranja od strane saveznika Ukrajine, Zelenski je rekao da bi bilo koji dogovor postignut s Rusijom bio samo predgovor za buduću agresiju. Članstvo u NATO-u, što je dugo željeni cilj Kijeva koji je Moskva kategorički odbila, i dalje je Zelenskyyev prvi izbor.

Članstvo u NATO-u je "najjeftinija" opcija za saveznike Ukrajine, a također bi geopolitčki ojačalo Trumpa, rekao je Zelenski.

"Zaista vjerujem da su to najjeftinija sigurnosne garancije koja Ukrajina može dobiti, najjeftinija za sve", rekao je.

"To će biti signal da nije Rusija ta koja treba odlučivati ko bi trebao biti u NATO-u, a ko ne, nego Sjedinjene Američke Države. Mislim da bi to bila velika pobjeda za Trumpa", rekao je, očito apelirajući na predsjednikovu sklonost prema pobjednicima i poslovnim dogovorima.

Također je rekao da bi ukrajinska vojska od 800.000 vojnika bila bonus za savez, posebno ako Trump želi povući američke trupe koje su stacionirane u inozemstvu.

Ostali prijedlozi sigurnosnih garancija trebali bi biti podržani dovoljnim količinama oružja iz SAD-a i Evrope, kao i podrškom Kijevu za razvoj vlastite odbrambene industrije, rekao je.

Zelenski je također rekao da francuski prijedlog o slanju europskih snaga u Ukrajinu kako bi djelovale kao odvraćanje od ruske agresije počinje uzimati oblik, ali je izrazio skepticizam, navodeći da ostaje mnogo pitanja u vezi s komandno - kontrolnom strukturom, brojem trupa i njihovim pozicijama.

Ovo pitanje su podigli francuski predsjednik Emmanuel Macron i Trump, rekao je.

"Rekao sam u prisutnosti obojice lidera da nas to zanima kao dio sigurnosnih garancija, ali ne kao jedini garant sigurnosti. To nije dovoljno", rekao je.

Dodao je: "Zamislite, postoji kontingent. Pitanje je ko je u zapovjedništvu? Ko je glavni? Šta će raditi ako dođe do ruskih napada? Rakete, desant, napad s mora, prelazak kopnenih granica, ofenziva. Šta će raditi? Koji su njihovi mandati?”

Na pitanje je li ta pitanja direktno postavio Macronu, nasmijao se i rekao: "Još smo u procesu tog dijaloga.”

Nakon izjave američkog ministra vanjskih poslova Marca Rubija da je rat Ukrajinu vratio 100 godina unazad, Zelenskije pozvao Rubija da posjeti Ukrajinu.

"Rubio treba doći u Ukrajinu, prije svega, da vidi što je Rusija učinila", rekao je ukrajinski predsjednik.

"Ali također da vidi šta je ukrajinski narod učinio, što su uspjeli učiniti za sigurnost Ukrajine i svijeta, kao što sam rekao, i da samo razgovara s tim ljudima", zaključio je