Hrvatska politička scena trenutno podsjeća na uzavreli ekspres-lonac. Iako je do redovnih izbora preostalo još oko dvije godine, atmosfera u Zagrebu sugeriše da bi se birališta mogla otvoriti već sutra. Glavni uzrok ove nestabilnosti je duboki jaz unutar vladajuće koalicije, gdje su odnosi između HDZ-a premijera Andreja Plenkovića i desničarskog Domovinskog pokreta (DP) dostigli tačku ključanja.
ADVERTISEMENT
Iskusni novinar i dopisnik Jurica Kerbler pružio je za Euronews Srbija detaljan uvid u krizu koja potresa Banske dvore. Prema njegovim riječima, ključni problem nije samo ideološko neslaganje, već i drastičan pad popularnosti vladajuće stranke, dok opozicija, predvođena SDP-om i platformom Možemo, bilježi konstantan rast.
Jabuka razdora
Kap koja je prelila čašu u odnosima koalicionih partnera bila je deklaracija Domovinskog pokreta o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. DP otvoreno zagovara obnovu Herceg-Bosne i stvaranje trećeg entiteta, što je potez koji je premijer Plenković oštro kritikovao, nazivajući ga teško izvodljivim i štetnim za spoljnopolitičku poziciju Hrvatske.
Kerbler smatra da su ovi potezi Domovinskog pokreta isključivo populistički i usmjereni ka pokušaju vraćanja identiteta stranci koji je, prema mišljenju mnogih birača, izgubljen ulaskom u vlast sa HDZ-om.
„DP danas više ne predstavlja ništa. To je jedna stranka koja je 'umrla' zbog vlastite gluposti. Imala je jedini cilj da stvori antisrpsku klimu, što je apsurdno dovelo do porasta ustaštva u Hrvatskoj i stvorilo groznu situaciju za budućnost zemlje“, ocjenjuje Kerbler, dodajući da je Plenković prekasno shvatio da mu saradnja sa takvim partnerom ne donosi političke poene.
U jeku sukoba sa desnicom, Plenkoviću je stigla neočekivana, ali politički vrlo teška ponuda od Milorada Pupovca, lidera SDSS-a. Pupovac, kojeg Kerbler opisuje kao političara sa „najviše utakmica u nogama“, nagovijestio je spremnost da njegova stranka podrži vladu ukoliko dođe do raskida sa Domovinskim pokretom.
Ipak, povratak SDSS-a u direktnu vlast nosi ogromne rizike. Na pitanje da li bi resori koje trenutno drži DP mogli pripasti Pupovčevoj stranci, Kerbler izražava sumnju.
„Lično ne vjerujem u taj scenario jer Plenković nije političar koji voli da rizikuje. Ponovni ulazak SDSS-a u vladu i dodjela ministarskih mjesta bili bi ogroman rizik za HDZ, jer bi time izgubili veliki broj desno orijentisanih glasača. HDZ je u posljednje vrijeme drastično skrenuo udesno, nadajući se da će to dati rezultate, ali ankete pokazuju suprotno“, navodi Kerbler.
On predviđa da će Pupovac vjerovatno podržavati vladu iz parlamenta, bez direktnog ulaska u kabinet, kako bi se održala stabilnost i spriječile ucjene od strane desnice.
Položaj Srba u Hrvatskoj?
Posebno zabrinjavajući je položaj srpske manjine u Hrvatskoj. Kerbler upozorava da se pritisci na Srbe pojačavaju, što potvrđuju i godišnji bilteni Srpskog narodnog vijeća (SNV). U Zagrebu su se nedavno ponovo pojavili grafiti sa porukom „Ubijmo Pupovca“, što je samo vrh ledenog brijega.
„Srbima u Hrvatskoj nije lako. U malim mjestima je postalo najsigurnije uopšte se ne izjašnjavati kao Srbin, jer to automatski izaziva negativne reakcije. Srpske manifestacije su pod stalnim pritiskom desničara, a napadi se često ne sankcionišu adekvatno. Na fudbalskim utakmicama i koncertima poruke mržnje su postale svakodnevica“, ističe Kerbler.
Prema njegovoj ocjeni, politički manevarski prostor Milorada Pupovca sveden je na minimum. S jedne strane je HDZ koji je skrenuo udesno, a s druge opozicioni SDP koji Kerbler naziva „lajt verzijom HDZ-a“.
Kerbler se osvrnuo i na kontroverzne izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, posebno one koje se dotiču ustaškog pokreta i Ante Pavelića. Milanovićeva nedavna tvrdnja da Srbi možda ne bi reagovali ustankom da je Pavelić prema njima bio obazriviji, naišla je na oštru osudu.
„To je potpuna besmislica. Pavelić je došao na vlast sa jasnim ciljem istrebljenja Srba i svaka tvrdnja o nekakvoj 'obazrivosti' je istorijski neutemeljena“, jasan je Kerbler.