ADVERTISEMENT

U svim ostalim slučajevima – osim ako se ne bude radilo o tzv. zaštitnim mjerama (safeguards) koje su vremenski ograničene od šest mjeseci do nekoliko godina – Podgorica će imati pravo veta, kao bilo koja druga članica EU, kazao je isti izvor.

Drugim riječima, Crna Gora neće moći da realizuje svoje interese i ciljeve u bilateralnim odnosima koristeći pregovarački proces, kao što to njoj radi Hrvatska ili Bugarska Sjevernoj Makedoniji, sa zapadnobalkanskim kandidatima za prijem u EU, plus Ukrajinom i Moldavijom. To će važiti i za Albaniju i za svaku buduću članicu EU.

Riječ je o, kako se navodi, starom njemačkom prijedlogu koji je u potpunosti usvojio veliki broj članica EU i praktično postoji konsenzus u Uniji da ta mjera uđe u Pristupni ugovor Crne Gore sa EU.

Prema pisanju Vijesti, riječ je o preventivi na duge staze, odnosno, kako kažu, "glavni pokretački motiv njemačkog prijedloga je preventivno djelovanje da Beograd ne može da blokira Prištinu ili obrnuto".

Dodaju i da se oko ukidanja prava na veto se digla velika halabuka, ali u suštini je riječ o dimnoj zavjesi jer ne postoji ni ozbiljna većina a kamoli konsenzus da se nove članice odreknu prava veta tout court.

"Veto je limitiran samo za proširenje, sve što bi išlo dalje od toga ugrožavalo bi pravo jednakosti i samim tim bi podrivalo temelje EU. Tačno je da postoje zemlje koje bi željele da prošire suspenziju prava veta novim državama članicama za još nekoliko sektora, ali s druge strane postoji vrlo jak blok država koje se protive takvoj mogućnosti i one iza sebe imaju i stavove svih relevantnih i najuticajnijih evropskih stručnjaka za evropsko pravo koji su apsolutno protiv takve mogućnosti", rekao je za Vijesti diplomatski izvor iz jedne države članice EU.