ADVERTISEMENT

Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Milatović je gostovao u emisiji "Talking Europe" na France 24, gdje je govorio o odnosima sa Francuskom, evropskim integracijama, bezbjednosnim izazovima, regionalnoj saradnji i borbi protiv organizovanog kriminala.

Naglasio je da je Crna Gora najnapredniji kandidat za EU, podsjećajući da je otvorila sva pregovaračka poglavlja i da u potpunosti usklađuje svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa Evropskom unijom.

Odnosi s Francuskom

Govoreći o odnosima sa Francuskom, Milatović je ocijenio da je francuska pozicija ključna za nastavak evropske politike proširenja.

"Mi činimo sve da unaprijedimo odnose sa svim partnerima u EU, uključujući Francusku", rekao je Milatović.

Dodao je da odluka o proširenju nije tehničko pitanje Evropske komisije, već politička odluka država članica.

"Moj posao je da sa evropskim liderima otvoreno razgovaram o izazovima, ali i o ogromnom napretku koji je Crna Gora ostvarila u procesu integracija", poručio je.

Istakao je da je ruska agresija na Ukrajinu promijenila pristup proširenju, jer su evropski lideri shvatili da je to i bezbjednosno pitanje.

Podsjetio je da Crna Gora radi prema novoj metodologiji pristupanja, čiji je promoter bila Francuska 2019. godine, te da se najprije mora napredovati u oblasti vladavine prava.

Milatović je dodao da je njegova zemlja najspremniji kandidat jer je otvorila sva poglavlja, usklađuje vanjsku politiku sa EU, članica je NATO-a, koristi euro i napreduje prema kriterijima za eurozonu, a kao najmanja država kandidat, minimalno bi uticala na tokove EU fondova.

Ulaganje u stabilnost Evrope

Govoreći o političkoj klimi u državama članicama, naglasio je da je proširenje uvijek bilo ulaganje u stabilnost Evrope.

"To nije samo investicija u zemlje koje pristupaju, već u Evropu kao kontinent. Tako je bilo s državama Južne i Istočne Evrope", kazao je Milatović.

"Danas je isto sa Zapadnim Balkanom. Ako Evropa ne iskoristi ovaj momentum, neko drugi hoće. Već vidimo hibridne prijetnje i kampanje dezinformacija trećih strana. Zato želim veću uključenost Evrope", rekao je.

Na pitanje kakvu podršku očekuje od EU, odgovorio je da je potrebna tehnička pomoć.

"Moramo jačati otpornost naših institucija, efikasnije se boriti protiv hibridnih prijetnji, raditi na medijskoj pismenosti mladih i društvenoj koheziji. Evropa i EU su zajednički imenitelj koji to podstiču", dodao je.

Tri ključna prioriteta

Upitan o partijama u parlamentarnoj većini koje imaju drugačije stavove o Ukrajini i sankcijama Rusiji, rekao je da te razlike ne utiču na zvaničnu politiku države.

"Živimo u demokratiji", poručio je Milatović.

Naveo je da i u Francuskoj postoje različita mišljenja, ali je najvažniji zvanični stav države.

"Naša pozicija je jasna od prvog dana – moja, kao predsjednika, i stav predsjednika Vlade. Kao članica NATO-a, i kao zemlja koja usklađuje spoljnu i bezbjednosnu politiku sa EU, naš stav o Rusiji i agresiji na Ukrajinu je usaglašen sa Francuskom", rekao je Milatović.

Govoreći o regionalnoj saradnji i odnosima sa Srbijom, rekao je da Crna Gora ima tri ključna spoljnopolitička prioriteta – EU, NATO i dobre odnose sa susjedima.

"Crna Gora je turistička zemlja i želi najbolje odnose sa svim susjedima. Srbija nam je važan ekonomski partner i imamo duboke porodične i prijateljske veze. Crna Gora nikada nije imala veće otvorene probleme sa susjedima i želimo da tako ostane", istakao je.

Borba protiv kriminala

O borbi protiv organizovanog kriminala rekao je da Crna Gora djeluje u bliskoj saradnji sa međunarodnim partnerima.

"Francuske vlasti su, zajedno sa međunarodnim partnerima poput Europola i Interpola, odigrale ključnu ulogu u dešifrovanju SKY komunikacija kriminalnih grupa", rekao je.

Dodao je da se ti dokazi koriste u postupcima ne samo protiv kriminalnih mreža, već i pojedinaca iz institucija koji su sarađivali s njima.

"Napravili smo veliki napredak. Od kad sam stupio na dužnost, moja politika je jasna: nulta tolerancija na organizovani kriminal i korupciju", naglasio je.

Govoreći o privremenom viznom režimu za državljane Turske, poručio je da migracionu politiku treba posmatrati cjelovito.

"Oko 20 posto stanovništva u Crnoj Gori čine stranci, što kod dijela građana izaziva zabrinutost. Ali to ne može biti razlog za naglo uvođenje viznog režima bez adekvatne analize", zaključio je Milatović.