Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u subotu u Dubrovniku da bi bilo razumno izbjeći carinski rat SAD-a i Evropske unije, ako bi se dvije strane dogovorile o rastu ulaganja u odbranu do 2035. godine.
ADVERTISEMENT
“SAD želi postići uravnoteženije trgovinske odnose s partnerima. Američki trgovinski deficit prema partnerima bio je prevelik, ali to ne znači da jednostrano uvođenje carina treba poremetiti svjetsku trgovinu, a pogotovo najvećih partnera Evropske unije. Ne želimo se dovesti u situaciju da provedemo pet posto povećanja ulaganja u odbranu, a da nam potom carine naprave štetu. Novi rok za dogovor je 1. avgust. Dakle, imamo još tri sedmice. Treba nam razumno rješenje koje će izgladiti odnose SAD-a i EU”, istaknuo je Plenković, koji je na 18. Dubrovnik Forumu učestvovao na centralnom panelu lidera "Usmjeravanje promjene".
Plenković je izjavio kako je Hrvatska najnovija članica EU, a dva su mandata Evropske komisije prošla bez novog proširenja.
“Želja je da se postigne više, da imamo barem jednu novu članicu do 2029. godine. Teško je reći hoće li tako biti. Zemlje zapadnog Balkana trebaju iskazati veću težnju i predanost tom cilju i nužnim promjenama”, rekao je Plenković.
Italijanski šef diplomatije Antonio Tajani istaknuo je kako je budućnost Mediterana u otvaranju vrata prema indo-pacifičkoj regiji.
“Zemlje sjeverne Afrike su nam važne radi stabilnosti, ali i zaustavljanja nelegalnih migracija. Libija je za nas važan faktor i saradnja mora biti vrlo intenzivna. Važno je ojačati koridor od Indije preko Izraela, Emirata, Saudijske Arabije preko Egipta do Mediterana”, smatra Tajani.
On je rekao da kriza na Bliskom istoku ugrožava privredni rast, zato je, kako kaže, ključno postići primirje u Gazi i nuklearni dogovor između SAD-a, Izraela i Irana – bez oružja, ali uz razvoj civilne nuklearne energije.
“Stabilnost Sredozemlja ovisi i o sjevernoj Africi, koja je ključna za našu sigurnost i razvoj. Želimo više legalnih, a manje ilegalnih migracija, jer krijumčarenje ljudima postaje unosan kriminalni posao”, rekao je italijanski ministar spoljnih poslova.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibih je istakao da je recept za zaustavljanje rata jednostavan, “ključni su angažman i vodstvo SAD-a”.
“Pozdravljamo napore predsjednika Trumpa da poveća cijenu ruske agresije i spriječi njezin nastavak, kroz sankcije i zamrzavanje imovine. Treći element je jačanje Ukrajine. Naša i ukrajinska sigurnost su povezane – nedjeljive. Prvi korak mora biti bezuslovni prekid vatre, na koji je Ukrajina pristala prije četiri mjeseca”, rekao je Sibiha.
Šef diplomacije Togoa Robert Dussey rekao je da je odnos Evrope i Afrike vrlo snažan.
“Nemamo izbora. Međusobno se trebamo. Koje su nam prednosti? Prva je broj stanovnika. Sada nas je više od 1,5 milijarde. Prvo smo tržište na koje se trebate usmjeriti. Druga prednost su ključni resursi. Čak 60 do 70 posto svjetskih resursa kobalta je u Africi, a 40 posto zaliha zlata. Geopolitički je važno imati Afriku uz sebe. Naš je prioritet sami preobraziti svoje privrede. Uz to, Afrika broji 54 zemlje, a nema mjesto u Savjetu bezbjednosti. Uvijek nešto očekujemo od naših partnera i prijatelja. Budućnost je u rukama Afrikanaca”, rekao je Dussey.
Brazilski ministar spoljnih poslova Mauro Vieira smatra kako se BRICS pogrešno smatra organizacijom protiv Zapada.
“Kina je prvi trgovinski partner SAD-a i Brazila. BRICS je platforma za razgovor, promicanje razvoja i inicijativu, u korist zemalja u razvoju. Na primjer u borbi protiv bolesti siromašnih društava, poput kolere, ali i u finansiranju borbe protiv klimatskih promjena. Značajna je inicijativa osnivanje tzv. BRICS banke, kao snažnog alata za ulaganja u razvoj, ne samo za članice BRICS-a, već i druge zemlj”e, rekao je Vieira i poručio kako je svijetu potrebna reforma globalnog upravljanja.
“Nažalost, UN i Savjet bezbjednosti su potpuno paralizovani kad je riječ o svjetskim sukobima. Ništa se ne događa. Treba li nam nova i modernija organizacija? Reforma se odnosi i na Svjetsku banku i MMF, gdje je apsurdno da je moć donošenja odluka u rukama vrlo malog broja zemalja”, istaknuo je Vieira, prenosi HRT.
Na panelu je trebala učestvovati i Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, ali je otkazala zbog zdravstvenih razloga.