Đurić je na sjednici naglasio da su i Srbi bili žrtve i da Srbija traži pravdu za svaku žrtvu, i srpsku i albansku i pravdu koja je ista za sve.

On je ukazao na presudu bivšim vođama tzv. OVK od 16. septembra, kada su u sudnici u Hagu, četvorica ljudi koji su, kako je rekao, nekada imali ogromnu političku i vojnu moć u prvom stepenu proglašeni krivim za ratne zločine - Hašim Tači, Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići.

Podsjetio je da su ih sudije proglasile odgovornim za zločine koji uključuju proizvoljno lišavanje slobode, mučenje, surovo postupanje i ubistva.

Đurić je naveo da se presuda, između ostalog, odnosi na 96 ubijenih ljudi, ali, kako je poručio, pravda je morala da ode i korak dalje.

“Optužbe za zločine protiv čovječnosti nisu dovele do osuđujućih presuda, dok su mnogi, mnogi drugi zločini ostali nekažnjeni – od ubistva srpskih žetelaca u Starom Grackom do ubistava na Radonjićkom jezeru, kao i progona i masovnog egzodusa Srba i drugih nealbanaca”, rekao je Đurić.

On je naglasio da se pravda ne može smatrati zadovoljenom dok toliko žrtava i dalje čeka odgovore.

Đurić je ukazao da ratovi i oružani sukobi nikada nisu crno-bijeli već da su to složene, višeslojne tragedije u kojima se stradanje ne može svesti na jedan narativ o žrtvama i počiniocima.

“Moramo imati hrabrosti da se suočimo sa cjelokupnom istinom: i Srbi su bili žrtve. Bili su progonjeni, otimani, ubijani i protjerivani iz svojih domova na Kosovu i Metohiji. Kao pravoslavni hrišćani, gledali su i kako se napadaju i uništavaju njihove crkve, manastiri i svetinje. Njihovo stradanje ne može se izbrisati iz istorije samo zato što se ne uklapa u nečiji pogodan politički narativ”, naglasio je Đurić.

Kako je dodao, za porodice žrtava, 16. septembar nije bio samo još jedan datum u sudskom postupku. Bio je to trenutak kada njihovo stradanje više nije moglo da se ignoriše.

“A šta se potom dogodilo? Umjesto poziva na preispitivanje, neke od najistaknutijih političkih ličnosti u Prištini i Tirani reagovale su napadima na presudu i veličanjem onih koji su osuđeni. Aljbin Kurti je nazvao presude 'neprihvatljivom nepravdom'. Predsjednik Albanije Bajram Begaj izjavio je da ništa ne može ukaljati OVK i ponovio je slogan 'Sloboda ima ime'”, naveo je Đurić.

Istakao je da su i žrtve imale imena.

“Bila su to ljudska bića, Srbi, Albanci i drugi, čija su prava i životi bili važni”, rekao je on.

Naveo je da se bez ikakve dvosmislenosti presudom utvrđuje individualna odgovornost i njome se albanski narod ne proglašava kolektivno krivim.

“I albanske porodice su stradale od zločina koje su počinili različiti akteri, uključujući OVK. Ali postoji ogromna razlika između odbrane prava na pravično suđenje i reći čitavom društvu da sud nema pravo da njegove navodne heroje proglasi krivim”, rekao je on.

Kako je dodao, "ako prihvatimo takvu logiku, mi kažemo da pravda važi samo za nemoćne".

Ukazao je i na još jedan događaj, samo nekoliko sedmica nakon izricanja presuda.

“Parlament u Prištini je usvojio izmjene kojima nastoji da ograniči mandat Specijalizovanih vijeća Kosova. I sama Evropska unija saopštila je da su te izmjene u suprotnosti sa međunarodnim obavezama Prištine i pozvala je na poštovanje nezavisnosti suda i zaštitu svjedoka. Razmislite kakvu poruku to šalje. Najprije sud donese odluku. Potom politički lideri osude njegove zaključke. A zatim političari pokušaju da promijene pravila po kojima taj sud postupa”, upozorio je Đurić.

On je upitao kako u takvim okolnostima svjedok, koji je svjedočeći ugrozio bezbjednost svoje porodice, može imati povjerenja u pravdu.

“Odgovornost sada leži na onima koji su osnovali i podržali ovu instituciju. Oni moraju da obezbijede da zločini počinjeni nad Srbima i drugim žrtvama ne budu ponovo gurnuti pod tepih, da svjedoci budu zaštićeni i da političko miješanje iz Prištine ne ometa ostvarivanje pravde”, istakao je on, prenosi Tanjug.

Poručio je da stav Srbije ostaje jasan: pravda za žrtve nikada ne smije da bude žrtvovana političkim interesima.

“Tražimo pravdu za svaku žrtvu, i srpsku i albansku. Ne srpsku verziju pravde. Ne albansku verziju pravde. Pravdu koja je ista za sve”, naglasio je Đurić.

On je naveo da su presude izazvale masovne proteste pristalica bivšeg rukovodstva tzv. „OVK“, od Prištine i Haga do Njujorka i gradova širom Evrope te da su albanske zastave podignute u odbranu ljudi osuđenih za teške ratne zločine.

Đurić je izjavio da Zajednica opština sa srpskom većinom na Kosovu i Metohiji još nije formirana, iako je dogovor o njenom osnivanju postignut 2013. godine, a njeni principi dodatno usaglašeni 2015. godine.

„Prošlo je trinaest godina otkako je 2013. godine postignut dogovor o Zajednici opština sa srpskom većinom, njeni principi dodatno su usaglašeni 2015. godine, a Zajednica još uvijek nije formirana“, rekao je Đurić.

On je naglasio da formiranje Zajednice nije nagrada za Beograd niti opcioni ustupak o kojem Priština može da odlučuje u skladu sa svojim političkim interesima.

„Zajednica nije nagrada za Beograd, ona nije neki opcioni ustupak koji se nudi kada god Priština procijeni da joj politički trenutak odgovara, to je obaveza preuzeta u okviru Dijaloga“, poručio je Đurić.

Konjufca tražio ukidanje UNMIK-a

Ministar spoljnih poslova Kosova* Gljauk Konjufca ocijenio je da je izveštaj UNMIK-a o stanju na KiM, koji danas razmatra Savjet bezbjednosti UN, "pristrasan" i "jednostran", tvrdeći da je ta misija "nepotrebna" i da je "vrijeme da bude ukinuta".

Konjufca je, na sjednici Savjeta bezbjednosti UN na kojoj se razmatra izvještaj o radu UNMIK-a, pozvao generalnog sekretara UN-a Antonia Guteresa da preispita podršku izvještajima UNMIK-a.

Tvrdi da je izvještaj UNMIK-a "zasnovan na srpskoj propagandi" i da su incidenti iz tog dokumenta "bez osnova opisivani kao međuetnički".

"Nema dokaza da su Albanci odgovorni za međuetničke incidente. Takvi incidenti postoje samo u srpskih izvještajima", smatra Konjufca.

Prema njegovoj ocjeni, "manji prekršaji" koje pominje UNMIK ne predstavljaju hapšenja niti progon Srba.

“Stoga pozivamo UNMIK da izbjegava pogrešno karakterisanje manjih incidenata na Kosovu koji lažno prikazuju mir i etničke odnose kao krhke“, dodao je Konjufca, prenosi Ekonomija onlajn.

Ponovio je optužbe na račun Beograda za navodne "teritorijalne ambicije" prema KiM i za navodnu marginalizuju Albanaca sa juga centralne Srbije.

Konjufca tvrdi da je Priština privržena stvaranju "bezbjednog okruženja i prostora za napredak za sve" i najavljuje "dalju integraciju Srba" na KiM.

Govoreći o presudi bivšim vođama tzv. OVK pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu, naveo je da je Priština "veoma zabrinuta zbog nalaza tog suda i presuda".

Rekao je da Priština ima ozbiljne rezerve prema tumačenjima tog suda i da očekuje da će presude biti ukinute pred Apelacionim vijećem.

Šef UNMIK-a oštro protiv promjene mandata Specijalizovanih vijeća u Hagu

Šef UNMIK-a Peter Due naveo je da su posle presuda nekadašnjem političkom lideru OVK Hašimu Tačiju i još trojici nekadašnjih komandanata te formacije uslijedile demonstracije u nekoliko kosovskih gradova, ali da policija o istragama nije upoznala predstavnike UN.

Oštro je osudio pokušaje institucije u Prištini da umanje jurisdikciju Specijalizovanih vijeća u Hagu, navodeći da je suočavanje sa prošlošću ključ za budućnost regiona.

Pozdravio je izbor predsjednika kosovskih institucija, ocjenjujući da je uspostavljanje instutucija ohrabrujući znak.

Due je upozorio da je nastavak dijaloga glavni faktor za postizanje napretka i pozvao obe strane da ispune obaveze proistekle iz dosadašnjih dogovora, uključujući formiranje Zajednice srpskih opština.

"Još 1.577 osoba vode se kao nestale... Ohrabrujem strane da omoguće pristup arhivama koje bi mogle pomoći da se rasvijetle njihove sudbine", rekao je Due.

Bruce: UNMIK nadživio svoju svrhu

Zamjenik ambasadora UN Tammy Bruce rekla je da Unmik nema nikakvu značajnu ulogu u rukovođenju Kosovom i Metohijom i pozvala je Beograd i Prištinu da preduzmu praktične korake za održavanje stabilnosti i da konstruktivno priđu dijalogu pod okriljem EU.

U obraćanju na sjednici Savjeta bezbjednosti UN Bruce je pozvala Beograd i Prištinu na uzdržanost.

Ukazala je da se stav Vašingtona prema Unmiku se nije promijenio - da je misija nadživjela svoju svrhu i da mora biti zatvorena.

Ona je istakla da se resursi UN mogu usmjeriti na drugu stranu gdje su mnogo potrebniji, prenosi Srna.

*Bosna i Hercegovina nije zvanično priznala nezavisnost Kosova