Vlada Crne Gore je, na telefonskoj sjednici, odlučila da promijeni naziv gradskog bazena u Kotoru kao i da retroaktivno odobri spomen-ploču u Morinju, postavljenu u oktobru 2022. godine.
ADVERTISEMENT
To je učinjeno na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, naveli su iz Vlade.
Prema vladinom saopštenju, na osnovu izmjena Zakona o sportu koje su usvojene prije desetak dana, a potpisao ih je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, odlučeno je da bazen u Kotoru, koji je do sada nosio ime vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića, sada dobije naziv "Gradski bazen – Petar Drugi Petrović Njegoš".
Lokalni parlament u Kotoru je u avgustu 2021. godine odlučio da bazen nazove po Gopčeviću, jednom od, kako su tada naveli, najboljih vaterpolista sa ovih prostora.
Iz Zagreba su osudili tu odluku, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u Morinju kraj Kotora u kome su na početku rata 90-ih bili hrvatski zarobljenici.
Vlada je odlučila i da naknadno odobri spomen-ploču postavljenu 10. oktobra 2022. godine na kamenom zidu kod ulaza u vojni objekat Morinj, u kojoj su tokom rata bili zatočeni hrvatski zarobljenici.
Odlukom je predviđeno da ploča ostane na postojećoj lokaciji, u sadašnjem obliku i dimenzijama, sa postojećim natpisom, kao i da se nastavi njeno održavanje.
Hrvatska je inače, ultimativno tražila da se ploča u Morinju očuva u obliku u kome je sada.
U obrazloženju odluke navodi se da postoji poseban javni interes za naknadno odobravanje spomen-obilježja, radi društvenog značaja koji se ogleda u pristupanju Crne Gore EU, u skladu sa stručnom procjenom opravdanosti njegovog odobravanja.
Spomen-ploča u Morinju postavljena je u oktobru 2022. godine, u prisustvu predstavnika crnogorskih i hrvatskih vlasti, kao znak sjećanja na hrvatske zarobljenike koji su bili zatočeni u nekadašnjem sabirnom centru Jugoslovenske narodne armije.
Odlukama o bazenu u Kotoru i ploči u Morinju crnogorska Vlada je riješila dva bilateralna pitanja koja su prethodnih godina opterećivala odnose Crne Gore i Hrvatske i kočila zvaničnu Podgoricu na evropskom putu.
Osim ova dva zahtjeva, Hrvatska još traži od Crne Gore rješavanje pitanja morske granice na Prevlaci, ali pod hrvatskim uslovima, zatim obeštećenje za hrvatske logoraše u Morinju, a bilo ih je, navodno, više od 300, traže procesuiranje ratnih zločina, uključujući i one po komandnoj odgovornosti.
Takođe, zahtijevaju rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica, uključujući 51 porodicu iz Tivta i druge iz Boke kotorske, podsjeća RT Balkan.
I na kraju, posebno bolno za crnogorsku javnost, traže vraćanje školskog broda "Jadran".