U Hrvatskom saboru danas su se lomila koplja oko Rezolucije o političkom jačanju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ponovo su se otvorila pitanja ravnopravnosti, legitimnog predstavljanja i preglasavanja Hrvata u BiH. Dok predlagači, DP Ii HDZ tvrde da je riječ o važnom političkom iskoraku i jasnoj poruci Zagreba, opozicija poručuje da je završni tekst znatno ublažen i lišen ključnih rješenja. Spominjale su se hrvatska izborna jedinica, treći entitet i evropski put BiH. Ko je što tražio, a ko od čega odustao?
ADVERTISEMENT
Teške riječi, žustra rasprava i nova rezolucija. U fokusu izbori u BiH i kako je navedeno preglasavanje Hrvata u BiH. Domovinski pokret, koji je predlagač Rezolucije tvrdi: vrijeme je za konkretne korake i zaštitu ustavne ravnopravnosti Hrvata u BiH.
“Kao jedna od mogućnosti navodi se i spominje hrvatska izborna jedinica kao sasvim legitimno rješenje koje će učiniti da problem preglasavanja nestane i to je veliki pomak u odnosu na prethodnu rezoluciju”,rekao je Ivan Penava, potpredsjednik Sabora, Domovinski pokret
Kritičari poručuju , puno političke buke, a malo konkretnih mehanizama.. Kažu, iz prve verzije nestale su jasnije sankcije za one koji zagovaraju preglasavanje, pitanje veta i otvorenije spominjanje hrvatske izborne jedinice. Za taj potez krive HDZ.
Nino Raspudić, Klub nezavisnih zastupnika
“Tresla se brda, rodio se hrvatski vanjskopolitički miš. Očekivala se ljuta trava, na kraju izniknula maćuhica. Najavljivao se viski i a na koncu izašla kamilica i sada nam je poslužena uz dodatakkHDZ-ovog laksativa. HDZ odustaje od potpuno racionalnog zahtjeva za hrvatsku izbornu jedinicu za izbor svih političkih razina, a ne samo Predsjedništva jer Domovi naroda su važniji i od člana Predsjedništva”, rekao je Nino Raspudić, Klub nezavisnih zastupnika
Most ide korak dalje. Ulažu 8 amandmana.
“Zaštita Hrvata na području cijele BiH, uključujući i entitet RS. Amandmanom se pokazuje kako je nužno da i u RS Hrvati biraju svoje legitimine predstavnike kako bi ojačali položaj Hrvata u tom entitetu”, kazao je Nikola Grmoja, Klub zastupnika Mosta.
Pojedini zamjeraju što je iz dokumenta nestala jedna od najkontroverznijih ideja: treći entitet.
“Zbog ravnopravnosti, konstutivnosti, mi imamo obavezu ovdje govoriti da hrvatski narod ima pravo na ono što imaju Bošnjaci i Srbi a to je treći entitet. Zbog čega je izbačen treći entitet?”, pita Miro Bulj, zastupnik stranke Most.
Dokument predlaže nastavak podrške Hrvatske evropskom putu BiH, ali i pomoć hrvatskim obrazovnim, kulturnim, zdravstvenim i drugim institucijama.
Iz HDZ kažu: Dokument je u interesu Hrvata u BiH.
“Drvlje i kamenje po Vladi i po predsjedniku Plenkoviću za politiku koju vodi prema hrvatima u BiH, a koja je u cjelosti usaglašena sa legitiminim političkim predstavnicima hrvata u BiH, a ne spominjane propusta 16 godina svih Vlada koje su bile u Hrvatskoj pa i one Zorana Milanovića koja je javno na skupovima podupirala izbor Željka Komšića, zagoravala građansku državu, takozvanih multietničkih stranaka u BiH, a kojih nema”, poručio je Nevenko Barbarić, zastupnik HDZ-a.
Vladajuće stranke u Hrvatskoj, HDZ i Domovinski pokret postigli su dogovor o tekstu Rezolucije o jačanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Kritičari, međutim, kažu , problem nije u deklaracijama, nego u tome što mnoge od njih nakon usvajanja završe u ladicama.
Iz Sarajeva stižu poruke da je riječ o novom pritisku na suverenitet BiH, dok dio političkih predstavnika Hrvata iz Mostara očekuje konkretnije poteze, a ne samo političke zaključke.