ADVERTISEMENT

On je naveo da je prije 50-ak godina najviša temperatura Jadrana bile u avgustu i da su iznosile oko 25 stepeni Celzijusovih, prenosi Index.hr.

"Letnji maksimumi su postepeno rasli, pa danas obično dosežu oko 27 stepeni Celzijusovih, ali ove godine takva, pa i viša temperatura, zabilježena je već u junu", rekao je Orlić.

On smatra da je to naznaka onoga što će se dešavati u budućnosti, možda ne svake godine, ali sve češće.

Rano zagrijavanje Jadrana, kazao je Orlić, posljedica je kombinacije dva činioca - dugotrajnih toplotnih talasa i dugoročnog zagrijavanja Sredozemnog i Jadranskog mora.

On je ukazao da se Sredozemlje i Jadran zagrijavaju brže od svjetskih okeana.

"To znači da današnji toplotni talasi u moru ne kreću sa istog početnog nivoa kao prije nekoliko decenija, već sa već povišene temperature. Zato lakše dolazi i do izuzetno visoke temperature", rekao je Orlić.

On je dodao da, ako se nastave dugi stabilni i vrući periodi, more može dodatno da se zagrije i dostigne nove rekordne vrijednosti.

"Drugim riječima, situacija može da se mijenja iz godine u godinu", istakao je Orlić.

On je naveo da je već sada jasno da je promjena temperature ostavila traga na ekosistemima, što je vidljivo u masovnom uginuću organizama i pojavi tropskih vrsta riba.

Govoreći o rekordnim junskim temperaturama svjetskih okeana, Orlić je kazao da to može da se poveže sa globalnim zagrijavanjem i sa razvojem El Nina, čiji je uticaj na Sredozemlje i Jadran sekundaran.

"Na naše područje snažnije djeluju drugi faktori - atmosferska cirkulacija nad Evropom, temperaturne razlike između afričkog i arktičkog područja i već vrlo visoka temperatura Sredozemlja i Jadrana", rekao je Orlić.

Naveo je da El Nino može da doprinese globalnim rekordima, ali da su za Jadran često važnije lokalne vremenske prilike i dugoročno zagrijavanje Sredozemlja.

Sredozemno more je oborilo junski rekord od 24,3 stepena, nadmašivši prethodne najviše vrijednosti zabilježene 2023. i 2025. godine.