ADVERTISEMENT

Konferencija na kojoj su predstavljeni rezultati regionalnog istraživanja o učestalosti i obrascima nasilja nad ženama u medijima, te otvorena stručna i javna rasprava o odgovornosti medijskog sektora u izgradnji sigurnog i ravnopravnog radnog okruženja, održana je u Sarajevu.

Konferenciju pod nazivom „Žene u medijima: Zaustavimo uznemiravanje u radnom okruženju u medijskom sektoru u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini“ organizovalo je pet partnerskih organizacija, koje su i provele istraživanje – Zavod Krog, Društvo novinarjev Slovenije, Sindikat novinara Hrvatske, Granski sindikat kulture, umetnosti i medija „Nezavisnost“ i Mediacentar Sarajevo.

Novinarski sindikati, profesionalna udruženja i medijske organizacije su, kroz projekt „Žene u medijima“ koji finansira Evropska unija, proveli prvi dubinski, zajednički istraživački poduhvat koji nadilazi dosadašnje uvide i pruža empirijski utemeljeno razumijevanje radnih uslova žena u medijima.

„Istraživanje je važno jer nedvosmisleno pokazuje da uznemiravanje i nasilje nad ženama u medijima nisu izolirani incidenti, nego strukturni problem duboko ukorijenjen u radnim odnosima, hijerarhijama moći i kulturi redakcija“, rekla je Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara.

Prema njenim riječima, podaci jasno ukazuju na to da se nasilje i diskriminacija često normaliziraju, rijetko prijavljuju i još rjeđe sankcioniraju, čime se održava začarani krug šutnje, straha i profesionalne nesigurnosti.

„Nećemo pristati na šutnju. Krajnje je vrijeme da ova tema izađe iz okvira pojedinačnih iskustava i postane pitanje odgovornosti cijelog medijskog sektora, od redakcija i vlasnika do institucija i profesionalnih organizacija. Sigurno i dostojanstveno radno okruženje nije opcija, nego preduvjet. Bez njega nema ni slobodnog ni profesionalnog novinarstva“, rekla je Sever.

Nedostaci u mehanizmima zaštite

Rješavanje pitanja uznemiravanja na radnom mjestu nije samo stvar osnovnih prava i ljudskog dostojanstva, već jedna od temeljnih evropskih vrijednosti, kaže Mojca Krisper Figueroa, voditeljica tima u Odjelu za kooperacije u Delegaciji Evropske unije u BiH.

„Istraživanja temeljena na dokazima, poput ovog, predstavljaju važan korak ka razumijevanju radnih uslova s kojima se žene suočavaju u medijima u BiH i regionu. Možemo vidjeti da, uprkos postojećim zakonskim okvirima, i dalje postoje ozbiljni nedostaci u implementaciji i mehanizmima zaštite, što naglašava potrebu za snažnijom provedbom i konkretnim praksama na radnom mjestu“, rekla je Krisper Figueroa.

U tom smislu je dodala da EU sa zadovoljstvom podržava inicijative koje se suprotstavljaju rodno zasnovanom nasilju i stereotipima, u skladu sa svojim strategijama rodne ravnopravnosti, te „ohrabruje institucije i medijske organizacije da usvoje politike nulte tolerancije, unaprijede sisteme prijavljivanja i osiguraju sigurno i ravnopravno radno okruženje za sve“.

„Osiguravanje da žene mogu raditi bez uznemiravanja u medijskom sektoru od suštinskog je značaja za integritet i kredibilitet medija“, rekla je Krisper Figueroa.

Sistemski rizik

U istraživanju je učestvovalo više stotina medijskih radnica, od kojih 78,38 posto navodi da je doživjelo neki oblik rodno zasnovanog nasilja, uključujući prijetnje, diskreditaciju na osnovu spola, seksualno uznemiravanje i fizičko nasilje. Takvi nalazi potvrđuju da nasilje nije izolovan incident, niti dolazi isključivo „izvana“, već predstavlja sistemski rizik ugrađen u profesionalne kulture i institucionalne prakse medijskog sektora. Istraživanje istovremeno ukazuje na često nevidljive procese otpora, međugeneracijske solidarnosti i promjene unutar profesije.

„Posebna pažnja posvećena je evidentiranju iskustava uznemiravanja, njihove učestalosti i drugih kršenja prava na radnom mjestu, bez obzira na to jesu li učesnice spremne ili voljne takva iskustva tako okarakterisati“, rekla je Lamija Kovačević, istraživačica u Mediacentru Sarajevo, koja je, uz Borišu Mraovića, učestvovala u nacionalnom istraživanju na nivou BiH.

Navodeći da je metodologija istraživanja bila sveobuhvatna i da su za njenu kvalitetnu pripremu i provjeru zaslužne brojne ekspertice i eksperti, iznenađena je velikim odzivom učesnica. Konkretno, u Bosni i Hercegovini, taj je broj okvirno jednak procjeni od 10 posto ukupnog broja novinara u državi.

„Nismo bili iznenađeni interesom za temu, ali nas je ohrabrila činjenica da je veliki broj žena bio spreman da do kraja odgovori na kompleksan upitnik s više od 50 pitanja, te da značajan broj njih ima povjerenje da dodatno s nama razgovara o ovoj temi“, rekla je Kovačević.

Proces provođenja intervjua ukazao joj je na to da se žene suočavaju s brojnim izazovima na radnom mjestu te da, iako su svjesne kršenja svojih prava, često umanjuju njihov utjecaj kako bi mogle nastaviti raditi u nesigurnom okruženju.

Prema riječima Petre Lesjak Tušek, novinarke i urednice Večeri te bivše predsjednice Društva novinarjev Slovenije i članice radne grupe, „u turbulentnim vremenima, kada je napada na novinarke općenito sve više, važna je i potrebna čvrsta podrška kolegicama i kolegama unutar samih redakcija“.

„Solidarnost ne bi trebala biti (tek) posljedica kršenja pravila i prijava, već stav i princip u redakcijama koji će istovremeno služiti kao zaštita od pokušaja seksualnog i drugog uznemiravanja. Radno mjesto mora biti kultivisan prostor u koji ulazimo sigurni, kao poštovane i ravnopravne kolegice – vjerujem da je učinjen važan korak u ovom, jedinom ispravnom smjeru (su)djelovanja“, rekla je Tušek.

Pravilnik o sprječavanju uznemiravanja u redakcijama

Na konferenciji su predstavljeni komparativni pogledi na glavne nalaze o oblicima uznemiravanja na radu u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, pojedinačni nalazi po zemljama te je predstavljen Pravilnik o sprječavanju seksualnog i drugih oblika uznemiravanja u redakcijama. Doprinos u izradi tog dokumenta dali su stručnjaci i stručnjakinje iz oblasti prava, medija, ravnopravnosti spolova i odgovora na nasilje nad ženama, te novinarke sa dugogodišnjim iskustvom iz sve četiri obuhvaćene države.

„Pravilnik ne obuhvata samo seksualno uznemiravanje, već i širi spektar ponašanja – od verbalnog i digitalnog nasilja, preko prijetnji i fizičkih napada, do kampanja diskreditacije i povreda radnih prava i prilagođen je radu u redakcijama. Takođe, on se ne odnosi samo na stalno zaposlene, nego i na sve druge koji u redakcijama rade po različitim vrstama angažovanja van radnog odnosa“, rekao je Veljko Milić iz Granskog sindikata kulture, umetnosti i medija „Nezavisnost“, koji je predstavio Pravilnik.

Značaj tog dokumenta je, prema njegovim riječima, u tome što „uvodi jasne procedure i mehanizme zaštite: od poverljivog prijavljivanja i anonimnosti u ranoj fazi postupka, preko uloge nezavisnog poverenika i dvostepenog postupka, do konkretnih mera zaštite i zabrane odmazde“.

„Posebno je važno što pravilnik prepoznaje i situacije u kojima uznemiravanje dolazi od trećih lica, poput sagovornika, političkih aktera ili publike, što je česta realnost u novinarskom radu, a rijetko regulisana“, rekao je Milić.

Nalazi istraživanja dostupni su na stranici Žene u medijima.

Konferencija i istraživanje organizovani su kroz projekt 'Zaustavimo uznemiravanje u radnom okruženju u medijskom sektoru u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini – Žene u medijima', uz finansijsku podršku Evropske unije.