ADVERTISEMENT

Američki potpredsjednik James David Vance izjavio je da je Grenland „ključan“ za odbranu Sjedinjenih Američkih Država i globalnu sigurnost, ocijenivši da Evropa i Danska „nisu dobro uradile posao“ u obezbjeđivanju tog područja. U intervjuu za Fox News rekao je da Danska i evropski saveznici nisu dovoljno ulagali u odbranu Grenlanda, ali ni ozbiljno razmatrali argumente administracije predsjednika Donalda Trumpa.

Iz Bijele kuće je u međuvremenu saopšteno da američki zvaničnici „aktivno“ razgovaraju o potencijalnoj ponudi za kupovinu Grenlanda, poluautonomne teritorije u sastavu Kraljevine Danske. Dan ranije iz Vašingtona je poručeno da vojna opcija u vezi s Grenlandom nije isključena.

Danska, članica NATO-a, upozorila je da bi takav potez značio kraj Saveza kakav danas postoji, podsjeća BBC. I Grenland i Danska više puta su naglasili da ostrvo nije na prodaju i da ne dolazi u obzir bilo kakav prijenos suvereniteta na SAD.

Iako je riječ o najrjeđe naseljenoj teritoriji na svijetu, Grenland ima izuzetno strateški položaj između Sjeverne Amerike i Arktika, zbog čega je ključan za sisteme ranog upozoravanja na raketne napade i praćenje pomorskog saobraćaja u regionu. Posljednjih godina raste i interesovanje za njegove prirodne resurse, uključujući rijetke zemne metale, uranijum i gvožđe, kojima je sve lakše pristupiti zbog topljenja leda usljed klimatskih promjena. Naučnici vjeruju da ostrvo raspolaže i značajnim rezervama nafte i gasa.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kallas izjavila je da je Evropska unija razgovarala o mogućem odgovoru ukoliko se ispostavi da su američke prijetnje preuzimanjem Grenlanda stvarne.

„Poruke koje čujemo u vezi s Grenlandom izuzetno su zabrinjavajuće“, rekla je Kallasova na konferenciji za novinare u Kairu.

Istovremeno, portparol Bijele kuće Karoline Leavitt poručila je da Trump ostaje posvećen NATO savezu, uprkos razgovorima o kupovini Grenlanda.

Danski ministar odbrane Troels Lund Poulsen izjavio je da su najavljeni razgovori sa SAD-om „zaista dobre vijesti“, jer omogućavaju direktan dijalog, daleko od medijskih reflektora. Potvrdio je da će se američki državni sekretar Marco Rubio sljedeće sedmice sastati s danskim zvaničnicima, nakon što je Kopenhagen zatražio razgovore zbog rastućih tenzija.

Predsjednik SAD Donald Trump ponovo je pozvao na preuzimanje Grenlanda, navodeći razloge „nacionalne sigurnosti“.

„Treba nam Grenland sa stanovišta nacionalne sigurnosti, a Danska to neće moći učiniti“, rekao je Trump, ne isključivši mogućnost američke akcije.

Danska premijerka Mette Frederiksen pozvala je Trumpa da „prestane s prijetnjama“, upozorivši da bi eventualni napad na Grenland ugrozio kompletan sigurnosni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata.

Prema pisanju Politica, evropske vlade Trumpove prijetnje više ne doživljavaju kao puku retoriku, već kao ozbiljnu mogućnost. Diplomatama u EU situacija djeluje alarmantno, a pojedini otvoreno govore o potrebi pripreme za direktnu konfrontaciju sa SAD-om.

Kao odgovor, evropski diplomatski napori su pojačani. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot potvrdio je da je s kolegama iz Njemačke i Poljske razgovarao o zajedničkom evropskom odgovoru.

„Grenland nije na prodaju niti za uzimanje. Prijetnje moraju prestati“, poručio je Barrot.

Prema analizama evropskih zvaničnika, prva opcija je traženje kompromisa kojim bi se povećalo vojno prisustvo NATO-a na Arktiku, uz dodatna ulaganja u odbranu, kako bi se umirila američka administracija.

Druga opcija podrazumijeva snažniju finansijsku podršku Grenlandu. Evropska komisija razmatra više nego udvostručenje ulaganja od 2028. godine, uključujući infrastrukturu i razvoj rudarskih kapaciteta, kako bi Grenland ostao čvršće vezan za Evropu.

Treća mogućnost je ekonomski pritisak na SAD kroz Instrument protiv prisile, mehanizam koji EU omogućava uzvratne trgovinske mjere.

Četvrta, i najopasnija opcija, jeste slanje evropskih snaga na Grenland kao sredstvo odvraćanja, iako stručnjaci upozoravaju da bi takav potez nosio ozbiljan rizik od eskalacije i ljudskih gubitaka.

Kako navodi Politico, osjećaj nesigurnosti i nemoći u evropskim prijestonicama je sve izraženiji