U regionu je uveliko poznato da Crnogorci vole fotelje, a to je pokazao i nedavni popis zanimanja u Crnoj Gori. Najmlađa crnogorska opština, Zeta, kroz istoriju je bila poznata kao poljoprivredni kraj. Međutim, poslednji podaci Uprave za statistiku pokazuju da osim što je u samom vrhu kada je u pitanju prosječna plata, u ovoj opštini ima i više direktora nego poljoprivrednika.
ADVERTISEMENT
Zetska dolina, kraj poznat po plodnoj zemlji i vrijednim ljudima, danas može da se pohvali novim prioritetima. Umjesto voća i povrća, rađa direktore.
“Zaista puno mora da se radi, da vi ovdje nemate nijednog slobodnog dana, kada je ova aktivnost u pitanju i da je ovo nešto što morate da pratite od jutra do mraka, da ste stalno angažovani i da dosta ulažete finansijskih sredstava, i da budete spremni na nova ulaganja”, kaže Luka Krstović, poljoprivrednik.
Kako je došlo do naglog obrta, mnogima nije jasno. Po zetskim selima, očigledno je veća vjerovatnoća da sretnete direktora nego poljoprivrednika.
“Crnogorci, odnosno crnogorski državljani su postali robovi nekog trenda što nije svakako dobro”, smatra Predrag Zečević, ekonomski analitičar.
I dok smo poljoprivrednika našli na radnom mjestu, do direktora je teže doći. Stanovnici Zete ipak sa sjetom se sjećaju vremena kada je poljoprivreda bila dominantan sektor.
Anketa - šta kažu građani?
“Ja sam se bavila prije, ali teško je, poljoprivreda je teška, ne treba poljoprivredu da bacite pod noge.”
“To nije dobro.”
“Mislim da je loše.”
Mlađim generacijama očigledno je privlačniji kancelarijski posao. Umjesto rada na njivi, prije biraju udobne fotelje i rad od devet do pet.
“Možda je takva situacija samo obilježje Zete, ja bih se nadao da je to obilježje čitave naše države, ali u Zeti jedan realno velik broj mladih ljudi ima određeni angažman u okviru nečega što je agrar”, navodi Krstović.
Plodna zetska zemlja generacijama je hranila Crnu Goru. Ovdje uspijeva gotovo sve što posadite, od luka i krompira, do lubenica i kukuruza. A sada izgleda i biznis planovi. Možda će ta strategija pokazati da od poljoprivrede može da se živi.