U Srbiji je u prvih devet mjeseci ove godine zaplijenjeno 3,3 tone raznih vrsta narkotika u oko deset hiljada zapljena, podaci su Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije koje je objavila povodom obilježavanja novembra, mjeseca borbe protiv bolesti zavisnosti.
ADVERTISEMENT
Direktor ove kancelarije, Milan Pekić kaže za Euronews Srbija da je ovo veliki uspeh jer nije lako da se za ovaj period zaplijeni ova količina droge. On navodi i da je u ovim akcijama zaplijenjeno najviše kokaina, kao i da on, zbog svoje sve veće dostupnosti, nije više samo droga bogatih.
"Postoji i crna brojka onoga što nije pronađeno i zaplijenjeno. Prema izvještaju Ujedinjenih nacija, ekspanzija je što se tiče proizvodnje narkotika, svih vrsta narkotika. Prema njihovom izveštaju za 2022. godinu, 292 miliona ljudi u svijetu, starosti od 15 do 64 godine, je probalo neku vrstu narkotika. To je povećanje za 20 procenata u zadnjih 10 godina", kaže on.
Navodi da najčešća droga koja se koristi, i kod nas i u svijetu, je marihuana sa ukupno 228 milona korisnika, nakon toga slijede opijati sa oko 60 milona, dok je kokain, kaže, probalo oko 23 milona ljudi.
"Potražnja za heroinom je u padu. Svi pokazatelji, sva istraživanja koja su rađena, pokazuju da je kokain je postao prva ili druga droga koja se koristi. On je postao dostupan ne samo među bogatim ljudima, i ne samo u bogatim zemljama", objašnjava.
I tu se tržište, objašnjava, krijumčarenja kokaina povećalo pa se ono odvija po cijelom svijetu.
"To su ogromni prekookeanski brodovi koji zaista to vuku. Nekada je to u zemljama zapadne Evrope, u Holandiji, u Belgiji. Međutim, sada se veoma često događa da dolaze u crnomorske luke. Imali smo zapljene u Konstanci, u Rumuniji, Bugarskoj, a takođe i rat u Ukrajini je uticao na to da se neke rute promijene ili da se jednostavno naprave nove", kaže.
Mladi na većem "udaru"
Pekić navodi i da su sintetičke droge zapravo počele da budu sve traženije, i da imaju svoje tržište. Kaže je njihova proizvodnja postala olakšana i to sve zahvaljujući novim tehnologijama i tu se javlja još jedna opasnost. Problem je u tome što nju sada može da proizvodi gotovo bilo ko, pa ukoliko je u pitanju lice koje nije stručno za tu oblast, navodi, može da napravi još veću štetu od postojeće.
Konstatuje i da starosna granica značajno promijenila, kada su konzumenti u pitanju. To se odnosi i na Srbiju i svijet, i navodi da upravo zbog toga oni dosta pažnje posvećuju organizacijama civilnog društva koja se bave liječenjem bolesti zavisnosti.
"Baš smo bili nedavno kod Novog Sada u posjeti jednoj takvoj komuni i tamo smo vidjeli dečaka od 14 godina koji je došao na liječenje, a koji je već bio na liječenju. On je bio zavistan i od kocke i od kokaina", kaže.
Da su mladi sve više na udaru i u opasnosti da postanu konzumenti droga potvrđuje i od istraživanja Evropskog istraživačkog projekta o alkoholu i drogama iz 2008. godine koje je na svom sajtu objavio Batut i koje je pokazalo da je gotovo 15 odsto djece već u prvom razredu srednje škole probalo neku vrstu droge.
Kako se navodi, tinejdžeri, osim ekstazija i marihuane, sada sve više koriste snus – drogu koja se prodaje kao duvan za žvakanje.
Na pitanje ko je kriv za takvu situaciju, kaže da je to problem cijelog društva i da o ovim temama treba više da se govori.
"Znate, kada razgovarate sa čovjekom koji se liječi i kada ga pitate šta vas je nagnalo da odete u tu stranu koja je, svi veoma često ističu podršku. U nekom momentu svog života nisu imali podršku, da li porodice ili prijatelja. Roditeljima je zaista danas teško da izvedu djecu na pravi put protiv svih izazova koji postoje", kaže.
Navodi i da priču zavisnosti i liječenja prati i činjenica da je to i dalje tabu tema i za one koji se sa ovim suočavaju.
"Mi u Srbiji imamo još jedan dodatni problem, a to je kada porodica otkrije da je neki član porodice u problemu, onda daj da sakrije, da niko ne zna jer ih je sramota. I mi njega dodatno onda još više opterećujemo zato što mi to ne rješavamo. Tako se ulazi u začaran krug", objašnjava. Zbog toga, kaže, je razgovor ključan ali i povjerenje da se o ovoj temi više razgovara.
Snus - opasna moda
Nikotinske vrećice, poznate kao "snus", iako nisu legalne u Srbiji u posljednje vrijeme lako su dostupne svima, a posebno dobijaju na popularnosti kod mladih, prije svega srednjoškolaca. Proizvod nema zvaničnu dozvolu za prodaju, nije čak ni registrovan u Upravi za duvan, ali niko ne krije da ga prodaje.
Snus, naime, bezopasno izgleda, poput kesica za čaj, i na metalnim kutijicama u kojima se prodaje nema nikave naljepnice o tome da je štetan po zdravlje. Prodaje se u metalnim kutijicama koje sadrže oko dvadesetak kesica i dostupan je sa različitim aromama. Pekić kaže da "snus" zabranjen u Srbiji.
"Zakon je bio neregulisan, sada je regulisan, zabranjene su nikotinske vrećice. Znači srodni proizvodi duvanu su zabranjeni. Postoje inspekcije koje to zaista kontrolišu, koje imaju za to zadatak", kaže.
Dr Srmena Krstev iz Republičke stručne komisije za kontrolu duvana pri Ministarstvu zdravlja rekla je u ranijem razgovoru za Euronews Srbija da je riječ o opasnom proizvodu koji može da izazove ozbiljnije posljedice, prije svega nikotinsku zavisnost.
"Nikotin je sam po sebi štetan, i izaziva zavisnost. Korišćenje snus-a izaziva i neke kancerogene bolesti prije svega usta i grla, jer se on aposrbuje u ustima. Povećava rizik za nastanak srčanih oboljenja i moždanog udara, tako brže nastaje karijes, dovodi do abrazije zuba i bolesni desni, i još dosta dentalnih problema. Zatim korišćenje u toku trudnoće se takođe ne preporučuje, povećava rizik za smrtnost novorođenčeta ili za manju tjelesnu težinu bebe. Takođe, može doći do trovanja, povraćanja, slabosti organizma, konfuzija", navela je ranije doktorka Krstev.
Dr Svetlana Vučetić - Arsić iz Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti Teodora Drajzera koja se inače bavi detoksikacijom objasnila je ranije za Euronews Srbija da je snus duvanski bezdimni proizvod koji je već dugo godina u upotrebi, naročito u zemljama sjeverne Evrope, tačnije u Švedskoj, gde je najpopulariniji.
Objasnila je da se koristi tako što se stavlja između desni i sluzokože obraza i za nakon čega dolazi do apsobrcije nikotina u krvotok i iz krvotoka dalje u mozak.
"Efekti zbog kojeg je poželjan je da daje osećaj relaksacije, što je inače i efekat nikotina. Nikotin takođe povećava koncetraciju. Mi u organizmu imamo nešto što se zovu nikotinski receptori i generalno popravlja raspoloženje. Kao i svi drugi duvanski proizvodi izaziva zavisnost", rekla je ona i dodala da ovde nije reč o zavisnosti nalik na marihuanu ili neku drugu jaču drogu, već se koristi isključivo za nikotinsku zavisnost.
"U jednom istraživanju su upoređivali ljude koji uzimaju snus, snus zajedno sa cigaretom i samo cigaretu.
Riječ je bila o sedamnaestogodišnjacima, i pokazalo se da oni koji uzimaju snus, ili jedno i drugo, mogu kasnije da budu ozbiljni zavisnici od cigareta, tačnije od nikotina, ali i to da se to ne odnosi na bilo koje druge droge", kaže ona.
Takođe, Evropska unija je zabranila proizvodnju i prodaju snusa za članice svog bloka. Prema Evropskoj komisjii snus je nikotinski proizvod koji izaziva zavisnost i njegova upotreba nosi znatne rizike po zdravlje, a kod mladih korisnika kod kojih može da izazove veliku zavisnost, piše na sajtu Evropskog parlamenta, prenosi Euronews.rs.