Agencija za sigurnost hrane BiH zajedno sa partnerima okupila je stručnjake raznih profila na skupu upriličenom u Svjetskoj sedmici podizanja svijesti o antimikrobnoj rezistenciji. Cilj je potaknuti dijalog i suradnju ključnih aktera u Bosni i Hercegovini da bi se zajednički radilo na jačanju svijesti, racionalnijoj primjeni antimikrobnih sredstava i ostalim mjerama za suzbijanje antimikrobne rezistencije.
ADVERTISEMENT
Antimikrobna rezistencija (AMR) je rastuća globalna prijetnja po zdravlje ljudi, prehrambene sustave, okoliš i ekonomiju. To je prirodni proces koji se, kroz vrijeme, razvija uslijed genetskih promjena kod patogenih bakterija. Međutim, zbog zloupotrebe i prekomjerne upotrebe antibiotika u liječenju infekcija kod ljudi, životinja i biljaka, došlo je do ubrzanog razvoja AMR. To dovodi do sve težeg liječenja bakterijskih infekcija, a pojedine medicinske procedure i tretmane (poput kirurških zahvata, carskog reza i kemoterapije) čini rizičnijim.
Direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine Sanin Tanković nada se da će sa današnjeg događaja biti poslana poruku nosiocima vlasti i široj javnosti o problemu antimikrobne rezistencije, kao vodećem globalnom problemu za ljudsko zdravlje.
Ističe da antibiotike treba uzimati isključivo na preporuku ordinirajućeg ljekara, a što se tiče hrane uvijek postoji mogućnost da ostanu ostaci antibiotika u hrani životinjskog i biljnog porijekla. Iz tog razloga se vrše redovne kontrole, različiti monitorinzi da bi to bilo svedeno na najveći mogući minimum.
- Uvijek postoji rizik da se pojede komad hrane koja sadrži antibiotike. Međutim, ako se to kontinuirano radi (ukoliko se ne kontroliše) može izazvati problem koji se zove antimikrobna rezistencija i da bolesti koje su bile banalne u prošlosti postanu fatalne po zdravlje ljudi – naglasio je u izjavi medijima.
Tanković pojašnjava da se, na različitim nivoima vlasti vrše različite vrste kontrole proizvoda životinjskog i biljnog porijekla (monitoring, kontrole na granici, kontrole na mjestu istovara roba, na mjestu proizvodnje roba). Sa zdravstvenog aspekta, vrše se određena ispitivanja na rezistenciju antibiotika.
Mirza Palo iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH ističe da će antimikrobna rezistencija biti najveći javnozdravstveni problem u budućnosti. Zbog toga treba raditi, kako u populaciji tako i među zdravstvenim profesionalcima.
- Građani mogu doprinijeti, ali moramo imati sistemska rješenja koja se tiču zdravstvenog sektora. Moramo imati ograničenja, radimo u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj da uspostavimo mjere koje su prepoznate u svijetu i koje uspijevaju smanjiti upotrebu antibiotika u humanom odnosno zdravstvenom sistemu - kazao je.
Prema njegovim riječima, trenutno BiH i zemlje zapadnog Balkana troše duplo više antibiotika, po glavi stanovnika, nego je to prosjek u Evropskoj uniji. Tako da je cilj da se to ograniči i svede na minimum.
- Svijest među građanima postoji, ali može se unaprijediti još više. Također, isto tako moramo raditi sa zdravstvenim profesionalcima kako bismo imali manje propisanih lijekova. Možemo odgoditi početak terapije antibiotikom dok ne vidimo koji je uzročnik (bakterija ili virus) bolesti. Važno je i ograničiti upotrebu lijekova odnosno da se ne može lako doći do antibiotika - kazao je Palo.
Profesor dr. Zaim Jatić ističe da primarna zdravstvena zaštita i porodična medicina propisuju više od 80 posto svih propisanih antibiotika. Iz dugogodišnjeg iskustva rada sa pacijentima u tom sektoru doživio je velike promjene u stavovima pacijenata prema antibioticima.
- Kad sam počinjao raditi svako je tražio antibiotik, danas se to promijenilo. Osobito mladi ljudi i mladi roditelji sa djecom postavljaju pitanje doktoru da li baš mora dobiti antibiotik - kazao je. Važno je, ističe Jatić, koristi pravilo tri P, 'pravi antibiotik, za pravu osobu u pravo vrijeme'.
Svjetska sedmica podizanja svijesti o AMR-u obilježava se od 18. do 24. novembra, a na današnjem skupu sudjelovali su predstavnici mjerodavnih institucija za sigurnost hrane, veterinarstvo, javno zdravstvo, predstavnici akademske zajednice i prehrambene industrije.