Arktički okean bi mogao doživjeti svoj prvi dan bez leda već do ljeta 2027. godine, što je značajno ranije nego što su naučnici prethodno predviđali.
Iako su prethodne projekte ukazivale na gubitak morskog leda oko 2030. godine, nova istraživanja otkrivaju da bi taj trenutak mogao nastupiti nekoliko godina ranije.
Na temelju više od 300 kompjuterskih modela, tim međunarodnih istraživača predviđa da bi Arktik mogao izgubiti led već do kraja ljeta 2027., dok devet drugih simulacija, iako manje vjerovatnih, sugerišu mogućnost toga u narednih tri do šest godina.
Naučnici su istaknuli da je ovaj "prvi dan bez leda" sada neizbježan i nepovratan, bez obzira na napore u smanjenju emisija stakleničkih plinova. Prethodni podaci pokazivali su smanjenje leda od više od 12 posto svake decenije, a novi podaci sugerišu da bi u narednim godinama područje pokriveno ledom moglo dramatično smanjiti svoju površinu, što bi označilo klimatsku prekretnicu.
Smatrat će se da je Arktik "bez leda" kada površina leda padne ispod milijun kvadratnih kilometara.
Zašto je Arktik bez leda značajan?
Arktički okean, koji pokriva više od 16 miliona kvadratnih kilometara, oduvijek je bio prekriven ledom, koji se povećava tokom zime, a topi se u ljetnim mjesecima. Međutim, u posljednjim decenijama ovaj obrazac se počeo mijenjati, a morski led se smanjivao za više od 12 posto svake decenije od 1978. godine, kada su započela satelitska praćenja.
Iako smanjenje leda ne predstavlja trenutnu prijetnju, dugoročno bi moglo imati ozbiljne posljedice za ekosistem Arktika. Prema studiji, to bi moglo značiti ozbiljan udarac za brojne vrste, uključujući polarne medvjede, koji ovise o ledu za lov i migraciju. Nestanak leda može ozbiljno ugroziti i druge ključne organizme u ovom ekosistemu, poput zooplanktona.
Što će dani bez leda značiti za ljude?
Prvi dan bez leda na Arktiku neće odmah izazvati drastične promjene, ali će predstavljati simbolički trenutak, ističući koliko je ljudska aktivnost utjecala na ključnu prirodnu karakteristiku planete. Sunce ne zalazi na Arktiku tokom ljetnih mjeseci, pa će bez leda, koji inače reflektira sunčevu svjetlost, okean apsorbirati i distribuirati značajnu količinu topline. Ovo može imati globalne posljedice na klimatske obrasce, uključujući promjene u vjetrovima i okeanskim strujama.
Takođe, bez leda otvore se nove komercijalne mogućnosti, jer bi brodarske kompanije mogle koristiti brži Sjeverozapadni prolaz, a industrije poput ribolova i rudarstva mogle bi iskoristiti toplije vode i resurse u Arktičkom okeanu. Ove promjene, međutim, također donose potencijalne prijetnje za globalnu klimu i stabilnost ekosistema.
Iako je predviđanje dana bez leda na Arktiku još uvijek predmet diskusije, jasno je da će se taj trenutak ubrzano približavati. Znanstvenici upozoravaju da bi daljnje smanjenje emisija stakleničkih plinova moglo usporiti, ali ne spriječiti ovu promjenu.
Arktik bez leda nije samo klimatski pokazatelj, već i ključni moment za razumijevanje kako ljudski utjecaj oblikuje naš planet.