Zustaviti sezonsko pomjeranje kazaljki dva puta godišnje nije lako, uglavnom iz političkih razloga. Evropljani su noćas ponovo izgubili jedan sat jer se časovnici pomjerili sat unaprijed čime je zvanično otpočelo ljetnje računanje vremena.
ADVERTISEMENT
To je nešto što malo ljudi voli, kako pokazuje istraživanje iz 2018. godine, prema kojem je 84 odsto građana EU protiv ovog fenomena.
Prema naučnim studijama, promjena vremena može poremetiti usklađenost našeg tijela sa svjetlom, što može dovesti do nedostatka sna i uticati na nekoliko bolesti, piše Euronews Srbija.
Sezonsko pomjeranje časovnika takođe je u suprotnosti sa početnim ciljem ove prakse - uštedom energije, kako objašnjava za Euronews Ariadna Guel Sans, zamjenica direktora Time Use Initiative.
"Pokazalo se da je to pogrešno, pa nam više ne pomaže ušteda energije, jer je stvoreno u vrijeme kada internet nije postojao, a potrošnja energije bila je značajno drugačija nego što je danas", rekla je.
Evropska komisija pokušala je da okonča dvostruke promjene časovnika direktivom koju je predstavila u septembru 2018. Evropski parlament je odobrio ovu inicijativu većinom i uz širok politički konsenzus: 410 glasova za, 192 protiv i 51 uzdržan.
Međutim, zemlje nisu mogle da se dogovore i do sada su blokirale ovaj prijedlog. Vlade su obeshrabrene da djeluju samostalno po ovom pitanju jer EU želi da svaka promjena bude istovremena kako bi se zaštitio rad jedinstvenog tržišta.
Kraj promjena, ali ne i kraj problema
Međutim, zaustavljanje promjene časovnika znači donošenje odluke, da li zadržati zimsko ili ljetnje vrijeme.
Ovo je takođe pravo političko pitanje, jer su vremenske zone uvijek bile pod uticajem političkih odluka.
Tokom Drugog svjetskog rata, Njemačka je nametnula svoju vremensku zonu okupiranoj Francuskoj i Beneluksu, dok je diktator Francisko Franco odlučio da uskladi Španiju sa nacističkom Njemačkom Adolfa Hitlera.
Nedavno je ukrajinski parlament otkazao prelazak na ljetnje vrijeme kako bi izbjegao usklađivanje sa Moskovskim standardnim vremenom (UTC+3) tokom pola godine, koje je Rusija nametnula na okupiranim teritorijama Ukrajine.
Ove odluke ne moraju nužno da se poklapaju sa usklađenošću sa tzv. "sunčanim vremenom".
"Potrebno je da budemo što usklađeniji sa našom prirodnom vremenskom zonom. Jednostavno rečeno, to znači da kada je 12 na mom času, sunce je u najvišoj tački na nebu", objasnila je Guel Sans.
To nije slučaj za zapadnoevropske zemlje, čiji su časovnici značajno pomjereni u odnosu na sunčano vrijeme.
Rezultat toga, naročito leti, su kasni izlazak i zalazak sunca, što značajno utiče na dnevnu rutinu u zemljama poput Španije.
Zbog toga, Time Use Initiative for a Healthy Society predlaže radikalnu promjenu sa četiri vremenske zone zasnovane na meridijanima.
Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Španija i Beneluks bile bi u istoj Zapadnoevropskoj vremenskoj zoni, koja odgovara trenutnom Griničkom srednjem vremenu. Irska i Portugal bile bi usklađene sa Islandom u vremenskoj zoni Azorskih ostrva, sat vremena unazad, dok bi cijela Centralna Evropa, plus Grčka, bila sat vremena unaprijed, a Istočna Evropa, uključujući baltičke zemlje, bila bi dva sata unaprijed.
Međutim, ova nova konfiguracija donosiće nove probleme. Na primjer, Irska i Sjeverna Irska imale bi različita vremena, što bi vjerovatno izazvalo novo političko pitanje.