Loader
Loader
Pronađite nas

Australija: Žena ispustila mobitel između dvije stijene, pa provela naglavačke sedam sati pokušavajući da ga dohvati

Fosili morskog psa starog devet miliona godina i maloljetni krokodil izloženi u Peruu

    Historijski osvrt na teritorijalna proširenja: Kako su SAD "kupile" svoju teritoriju

    Zastava SAD (Izvor: Pixabay)
    Euronews.ba/Punkufer.hr
    Objavljeno

    Sjedinjene Američke Države proširivale su svoje granice kroz historiju kupovinom teritorija, od Louisiane do Sjevernih Marijanskih otoka. Otkrijte ključne trenutke ovog neobičnog procesa i kako je trgovina zemljom oblikovala današnju Ameriku.

    ADVERTISEMENT

    Dok novi stari predsjednik SAD-a već sedmicama polemiše o kupovini Kanade i Grenlanda, činjenica je da je posljednjih decenija takva praksa postala neuobičajna, ali trgovina teritorijem i "krađa" istoga temelj je historije, kako svijeta, tako i samih Sjedinjenih Američkih Država, piše punkufer.hr.


    Nakon Američkog rata za nezavisnost (1775. –1783.), sklapanjem Mira u Parizu 1783. priznata je nezavisnost Sjedinjenih Američkih Država na području od Atlantske obale do Mississippija i od Velikih jezera do Floride.


    A onda je počelo i "službeno" kupovanje, osvajanje i otimanje zemlje. Ovo je vrlo kratak hronološki pregled, a zadnja američka kupnja bila je – od Danske.


    SAD (Izvor: Pixabay)



    Kupovina Louisiane - 1803. godine


    Godine 1803., tokom mandata Thomasa Jeffersona, SAD su od Napoleona I. Bonapartea za 15 miliona dolara (danas bi to bilo oko 350 miliona) otkupili Louisianu, koju su Španjolci prepustili Francuzima.


    Kupljeni teritorij protezao se od rijeke Mississippi do Stjenjaka i od Meksičkog zaljeva do Kanade, a površina SAD tom se kupovinom gotovo udvostručila.


    Nakon toga, pod parolom Winning of the West – Pridobijanje Zapada, naseljavani su europski doseljenici koji su zemlju kupovali za dolar po jutru, istovremeno protjerujući starosjedioce Indijance dublje na zapad.


    To je kulminiralo za A. Jacksona, kada su Indijanci bili prisiljeni napustiti svoju zemlju i preseliti se zapadno od Mississippija.


    Adams - Onisov ugovor - 1819. godine


    Adams - Onisov ugovorom, potpisanim 1819. godine riješeni su neki granični sporovi između SAD-a i Španjolske.


    SAD-u je za 5 miliona dolara pripala današnja Florida i južni dijelovi Alabame i Mississippija.


    Aneksija Teksasa - 1845. godine


    Godine 1845. Sjedinjene Države anektirale su Republiku Teksas, koja je tako postala 28. država u Uniji, na radost mnogih doseljenika koji su godinama radili na pridruživanju Teksasa SAD-u.


    Sjevernjaci su bili protiv ovog pripojenja jer je značilo još jednu robovlasničku državu u sastavu Unije.


    Oregonski ugovor - 1846. godine


    Sljedeće godine, 1846., Oregonskim ugovorom riješen je dugogodišnji spor između SAD-a i Velike Britanije o tome ko kontrolira teritorij te države.


    SAD-u su pripali teritoriji današnjih država Washington, Oregon i Idaho i dijelova Wyominga i Montane, a granica SAD-a pomaknula se do 49. paralele.

    Kupovina meksičkih teritorija - 1848. godine


    Godine 1848., na temelju ugovora Guadalupe Hidalgo meksička je vlada nakon poraza u Meksičko - američkom ratu za 15 miliona dolara SAD - u prepustila područja današnje Kalifornije, Nevade i Ute, zajedno s dijelovima Arizone, Colorada, Novog Meksika i Wyominga.


    Gadsdenova kupovina - 1853. godine


    Godine 1853. „Gadsdenovom kupovinom“ utvrđena je južna granica Sjedinjenih Država.


    U ime vlade SAD-a s meksičkim generalom Santa Annom pregovore je vodio James Gadsden i postigao dogovor o kupnji današnje južne Arizone i Novog Meksika za 10 miliona dolara – ovaj je teritorij bio znatno skuplji je je njim trebala prolaziti transkontinentalna željeznica.


    Kupovina Aljaske ili Sewardova ludost - 1877. godina


    Godine 1867. Sjedinjene Američke Države su za 7,2 miliona dolara kupile Aljasku od Rusije.


    U to doba na Aljasci još nije pronađeno zlato, pa je ova kupovina gomile leda bila žestoko kritizirana, a po pregovaraču Williamu Sewardu nazvana je i Sewardovom ludošću.


    Godina otoka - 1898. godina


    Godine 1898., prema odredbama Pariškog ugovora kojim je okončan Španjolsko-američki rat, Španjolska je SAD-u predala Havaje, Portoriko i Guam.


    Iste godine Sjedinjene Ameičke države kupile su Filipine za 20 miliona dolara.


    Preuzimanje Američke Samoe - 1900. - 1925.godine


    Berlinskim ugovorom iz 1899. Samoanski otoci podijeljeni su u dva politička entiteta, a Američka Samoa, uz istočnu obalu Australije, predavana je Sjedinjenim Državama tijekom 25 godina: 1900. najveći otoka Tutuila, 1904. otoci Manu'a te 1925. otok Swain.


    Zadnja trgovina s Danskom - 1917. godine


    Godine 1917. SAD su kupile djevičanske otoke od Danske za 25 miliona dolara – u zlatu.


    Danas bi to iznosilo skoro dvadeset i sedam puta više, a cijena je bila paprena zbog blizine otoka Panamskom kanalu i istočnoj obali SAD-a.


    Najnovija teritorijalna akvizicija - 1975. godine


    SAD su okupirale Sjeverno Marijanske otoke u blizini Guama još 1944., a 1975. ovi otoci postali su zadnji, za sada, službeni teritorij Sjedinjenih Američkih Aržava.



    Možda će vam se svidjeti