ADVERTISEMENT

Prema njemu, nova tehnologija uskoro će ih zamijeniti, što izaziva zabrinutost stručnjaka zbog mogućeg narušavanja privatnosti i ličnih sloboda.

Budućnost komunikacije: elektronske tetovaže

Gates predviđa da će pametne telefone zamijeniti elektronske tetovaže, koncept koji zvuči kao da dolazi iz naučne fantastike. Ove privremene, električno provodljive tetovaže primjenjuju se direktno na kožu, čime ljudsko tijelo postaje živi komunikacijski uređaj, piše thinkstewartville.

Prvobitno razvijene za medicinske svrhe od strane Chaotic Moon Studios, ove tetovaže su privukle Gatesovu pažnju kao sljedeći korak u ličnom računarstvu. Toliko je uvjeren u njihov potencijal da je značajno investirao u njihov razvoj, smatrajući ih pametnim telefonima budućnosti.

Iako bi ova tehnologija mogla revolucionizirati način na koji komuniciramo i koristimo digitalne servise, ona otvara i ozbiljna pitanja o privatnosti i granicama između čovjeka i mašine.

Transhumanizam i evolucija lične tehnologije

Elektronske tetovaže predstavljaju veliki korak ka transhumanizmu – ideji da tehnologija može unaprijediti ljudske fizičke i kognitivne sposobnosti. Ovaj prelazak s eksternih uređaja na integrisanu tehnologiju mogao bi označiti ključni trenutak u ljudskoj evoluciji.

Gatesovo predviđanje značajno se razlikuje od vizija drugih tehnoloških lidera. Na primjer, Mark Zuckerberg ulaže u augmented reality naočale, koje bi, prema njemu, trebale zamijeniti pametne telefone, dok Gates vidi budućnost u direktnoj integraciji tehnologije s ljudskim tijelom.

Ovakav razvoj mogao bi drastično promijeniti naš odnos prema tehnologiji. Dok neki u tome vide napredak, drugi su zabrinuti zbog rastuće ovisnosti o tehnologiji i gubitka kontrole nad ličnim podacima.

Potencijalne koristi i uznemirujući rizici

Pristalice elektronskih tetovaža ističu njihove ogromne prednosti, posebno u medicini. Ovi uređaji mogli bi omogućiti ranu detekciju srčanih udara i moždanih udara, revolucionizirajući preventivnu medicinu i personalizovanu zdravstvenu zaštitu.

Međutim, povezivanje svih funkcija pametnih telefona – od poziva i bankarskih transakcija do geolokacije – direktno s ljudskim tijelom otvara ozbiljna pitanja privatnosti. Kontinuirano slanje ličnih podataka u baze podataka moglo bi dovesti do nezapamćenog nivoa nadzora i kontrole.

Ova tehnologija sve više podsjeća na distopijske vizije iz romana Georgea Orwella, gdje napredak dolazi uz visoku cijenu gubitka privatnosti i slobode.

Etičke dileme i društveni uticaj

Masovno usvajanje elektronskih tetovaža moglo bi donijeti brojne etičke dileme. Ključna pitanja uključuju vlasništvo nad podacima, pristanak korisnika i pravo na isključenje iz digitalnog svijeta.

Dodatna zabrinutost leži u tehnološkoj nejednakosti. Kao i kod svake revolucionarne tehnologije, elektronske tetovaže bi mogle produbiti jaz između onih koji ih mogu priuštiti i onih koji ne žele ili ne mogu da ih koriste. Ova podjela mogla bi imati dalekosežne posljedice na društvenu interakciju, zapošljavanje i pristup uslugama.

Integracija umjetne inteligencije (AI) s ovim tetovažama donosi još složenije izazove. Sve više kompanija koristi AI za automatizaciju radnih mjesta, a direktno povezivanje AI-a s ljudskim tijelom otvara istovremeno uzbudljive i zastrašujuće mogućnosti.

Korak u svijet budućnosti ili prijetnja slobodi?

Na ivici nove tehnološke revolucije, ključno je razmotriti dugoročne posljedice ovakve integracije tehnologije s ljudskim tijelom. Iako su potencijalne koristi neosporne, rizici po privatnost i ličnu slobodu su jednako značajni.

Prelaz s pametnih telefona na elektronske tetovaže nije samo promjena uređaja – to je transformacija načina na koji doživljavamo tehnologiju i sami sebe. Ova granica između čovjeka i mašine mogla bi se trajno zamagliti, otvarajući pitanje gdje povući crtu između tehnološkog napretka i zaštite osnovnih ljudskih prava.

Kako se krećemo prema ovoj novoj realnosti, moramo ostati svjesni etičkih posljedica svojih tehnoloških izbora. Možda nam je ideja digitalne tetovaže danas daleka, ali ubrzani razvoj pokazuje da je budućnost bliža nego što mislimo – pitanje je samo da li smo spremni na nju.