ADVERTISEMENT

Siniša Markanović, operni pjevač Narodnog pozorišta u Sarajevu, govorio je za Euronews BiH o povezanosti umjetnosti i nauke kroz njegovu karijeru.

Odluku da se posveti muzici donio je nakon što ga je prijateljica Tijana potaknula da upiše solo pjevanje. Upisao je Muzičku akademiju u Sarajevu, gdje je razvio svoj talenat i počeo opernu karijeru. Svoj debi u opereti "Vesela udovica" odradio je kao student prve godine, a ubrzo je postao stalni član Opere Narodnog pozorišta Sarajevo.

Njegova prava povezanost s operom nastala je radom na operi "Carmen" Georgesa Bizeta, gdje je od, do tada, posmatrača, postao aktivni sudionik u procesu stvaranja opere.

"Tko jednom pod nogama osjeti daske koje život znače, teško da će skrenuti s toga životnoga puta", istakao je Markanović.

Ljubav prema umjetnosti bila je jača

Iako je paralelno radio kao profesor geografije, s vremenom je odlučio posvetiti se isključivo operi. Nakon potpisivanja ugovora s Narodnim pozorištem, postao je profesionalni operni pjevač, ali ljubav prema geografiji i dalje je tu.

Upisivanje na Muzičku akademiju bilo je ključni korak u njegovoj karijeri, a stalno usavršavanje je, kako ističe, ključno za uspjeh u opernom pjevanju.

Markanović svoju muzičku strast nosi od djetinjstva, a podrška porodice i prijatelja bila je ključna u njegovoj odluci da se posveti muzici.

Siniša Markanović (Izvor: Velija Hasanbegović)

Spoj geografije i klasične muzike

Iako, na prvi pogled, možda djeluju kao dva potpuno različita područja veza između geografije i klasične muzike može se posmatrati kroz nekoliko različitih aspekata, Markanović nam je otrkio trenutke kada nauka i umjetnost postaju jedno.

"Kroz povijesni razvoj glazbe mnogi su skladatelji iz različitih glazbenih epoha 'jezikom' glazbe opisivali klimatske odlike, npr. djelo 'Četiri godišnja doba' talijanskog skladatelja A. Vivaldija. U četiri koncerta Vivaldi je zvukom pokušao, i uspio opisati ljepote svakog godišnjeg doba i stvorio ugođaj svakoga od njih. Ovakvih primjera ima jako mnogo. Geografski položaj jedne regije, područja ili mjesta je oblikovao etnomuzikološke, muzikološke i etnološke odlike jedne manje ili veće ljudske zajednice. Primjer ovomu jest, nama bliža, komična opera "Ero s onoga svijeta" skladatelja Jakova Gotovca. Glazbenu i tekstovnu osnovu za ovu operu čine folklorni motivi narodnih skupina Zagore (završno kolo), ima tu i mediteranskih elemanat, klapske pjesme", kazao je on.

Izazovi za umjetnike u Bosni i Hercegovini

Opera u Bosni i Hercegovini, naglašava Markanović, često se percipira kao neprofitabilna djelatnost i nije prepoznata kao društvena potreba.

Također, navodi kako se Opera Narodnog pozorišta Sarajevo suočava se s brojnim izazovima, među kojima su smanjenje broja članova hora i nedostatak novih radnih mjesta za mlade operne pjevače.

Kazao nam je kako u posljednjih 20 godina, u horu opere nije otvoreno niti jedno novo radno mjesto, te da je napredovanje gotovo nemoguće.

Dodaje kako je slična situacija i u solističkom ansamblu, te da dodatni problem predstavlja ugašeni operni orkestar, što je smanjilo produkciju opere.

Opera NPS suočava se s brojnim izazovima (Izvor: Velija Hasanbegović)

"Bez obzira na sve nedaće koje su zadesile operu, moje kolege i ja dajemo sve od sebe da bi što kvalitetnije našoj publici približili i dočarali najstariji i najprestižniji oblik umjetnosti – operu. Nadam se da će u skoro vrijeme doći do formiranja novih operskih zborova u Bosni i Hercegovini, a time i otvaranje novih radnih mjesta. Naša država obiluje talentima koji su, zbog navedenog, primorani otići iz države ili promijeniti profesiju", zaključio je ovaj operni pjevač.

Jedini operni i baletni ansambl u BiH ne financira država

Markanović poručuje kako mnogi ne znaju da jedini operni i baletni ansambl ne finansira država Bosna i Hercegovina, niti Federacija Bosne i Hercegovine nego upravo Kanton Sarajevo.

Ističe, kako je to ogromni teret za budžet Kantona Sarajevo, ali kada bi se uključili svi nivoi vlasti mišljenja je da bi svima bilo lakše i bolje.

Kanton Sarajevo mogao bi se, kaže Marković, boriti za očuvanje postojećih radnih mjesta, a ne i njih zatvarati kada neko od njegovih kolega ode u prenziju. Nadležnima apeluje da je potrebno vratiti i oživjeti operni orkestar.

"Za orkestar postoji sistematizacija, broj radnih mjesta, ali prema dosadašnjoj praksi, ne postoji volja da dođe do njegove realizacije", istakao je on.

Opera u Bosni i Hercegovini (Izvor: Velija Hasanbegović)

Biti operni pjevač u zemljama okruženja, kaže on, daleko je povoljnije nego u Bosni i Hercegovini.

Naveo je primjer Hrvatske, koja ima četiri operne kuće i redovne festivale, dok se Bosna i Hercegovina, s jedinom opernom kućom u Sarajevu, suočava s ozbiljnim izazovima. Pored toga, istakao je kako svaka operna kuća u susjednim zemljama ima vlastiti orkestar, što potiče razvoj opere kao umjetnosti i jača kulturnu scenu.

Najstariji i najprestižniji oblik umjetnosti – opera

Uprkos svim nedaćama koje su zadesile operu, Markanović ističe kako njegove kolege i on daju sve od sebe da bi publici što kvalitetnije približili i dočarali najstariji i najprestižniji oblik umjetnosti – operu.

"Zato dođite u Narodno pozorište u Sarajevu i podržite nas. Podržite naš rad, a mi ćemo uljepšati vaše izdvojeno vrijeme koje ste posvetili, ne samo nama već i sebi, za svoju dušu. Izdvojiti vrijeme za umjetnost nipošto nije gubitak vremena nego ulaganje u vrijednosti koje nadilaze svakodnevicu i uzdižu duh u više sfere. Umjetničko djelo cvijeta samo uz sudjelovanje, uz dosluh onih koji ga promatraju i dive mu se. Zato, rado dođite i dopustite svojim osjetilima da vas odvedu u neki, potpuno drugi, čarobni, svijet umjetnosti", poručio je on.

Kultura u Bosni i Hercegovini stagnira

Kultura u Bosni i Hercegovini, nažalost, stagnira i nalazi se na marginama društva. U bivšoj Jugoslaviji, Bosna i Hercegovina je bila rasadnik kulturnih talenata, ali Markanović ističe kako se danas suočavamo s nestankom tih "zvučnih imena".

Govoreći o mladim talentima, naveo je kako ih je mnogo, ali da se rijetko odlučuju za umjetnost jer ne vide perspektivu, jer država ne nudi dovoljno prilika za zapošljavanje.

Ovaj umjetnik izrazio je i svoje nezadovoljstvo zbog toga što jedino u glavnom gradu Bosne i Hercegovine postoji operna kuća, te ljudi iz drugih regija, iako cijene i vole operu, rijetko imaju priliku uživati u njoj zbog logističkih i financijskih prepreka.

Razvijajmo svijest o operi u Bosni i Hercegovini

"Moramo biti otvoreni i reći iskreno. U Sarajevu je sigurno razvijenija svijest o operi nego u pojedinim područjima Bosne i Hercegovine. Ova konstatacija je i logična. U Sarajevu imate opernu kuću i svaki pojedinac, ako je imalo zainetresiran, može doći u Narodno pozoriše da posluša operu koja se nudi. U drugim područjima Bosne i Hercegovine to je nemoguće. Ako nam i dolaze gosti sa strane, dolaze organizirano i iz bližih mjesta, dok iz udaljenijih područja rijeđe. To zahtijeva više i novca i vremena za put. Stoga ne čudi da se ljudi u Sarajevu više razumiju operu od ljudi u drugim područjima naše domovine. Postoje ljudi diljem Bosne i Hercegovine koji cijene operu, ali nažalost, nemaju je prilku uživati koliko domaći ljudi", zaključio je.

Od profesora geofrafije do opernog pjevača (Izvor: Velija Hasanbegović)

Kroz veća ulaganja u infrastrukturu, organizaciju gostujućih predstava i edukaciju, moglo bi se smanjiti kulturna nerazvijenost izvan glavnog grada.

Osiguranje pristupačnosti opere svim građanima, bez obzira na njihovu lokaciju, ne samo da bi obogatilo kulturni život, nego bi doprinijelo i jačanju nacionalne kulturne identifikacije.

Zajedno, uz podršku svih nivoa vlasti i zajednice, moguće je stvoriti uvjete za pravu kulturnu ravnotežu koja neće biti ograničena na jedno geografsko područje.