Građani nedovoljno čitaju, a jezik se (zlo)upotrebljava kaže za Euronews BiH predsjednica Udruženja lektora Republike Srpske i doktorica filoloških nauka Aleksandra Savić.
Mlada naučnica, živi jezičke teme i dileme, a na vrlo zanimljiv način predstavlja ih i mladima, koji često ne čitaju dalje od naslova. Svjesna je da se i jezik transformiše, prilagođava novom vremenu, ali ona odlučno čuva njegove svete postulate. Ističe da samo pismeni narodi mogu naprijed u razvoj.
"Djeci danas stalno treba naglašavati da je sve što rade jezik. Nije jezik samo ono što rade na časovima srpskog jezika. Jezik je i matematika, priroda i društvo, muzičko, razgovor s društvom je jezik, one njihove šifre koje imaju s kolegama, s drugarima... je jezik. Zato se oni zakače na moje objave na društvenim mrežama."
Smatra da trenutno vlada hroničan nedostatak čitanja.
"Mislim da je problem generalan. Kod školske djece imamo jednu dobri stvar: dok su u školi moraju čitati, bar sažetak. Ali šta se dešava kada završe školu? Veliki dio ništa ne čita."
Osim naslova koji su klik bajt - dodajemo opasku.
"Da, osim naslova. Pa zato su i klik bejt, jer je neko otkrio da niko ne čita dalje od naslova. To je veliki problem u populaciji što se ne čita. To dovodi do neinformisanosti građana i mogućnosti za laku manipulaciju", ističe.
Nekada je tokom devedesetih, u nedostatku knjiga, po troje djece dijelilo lektiru uzbudljivo iščekujući svoj red, kako bi saznali neku od avantura književnih likova. Danas nema uzbuđenja oko čitanja, smanjili su se i zahtjevi nastavnika, ali i roditelja, kaže Savić.
Pojašnjava da su i mediji dio problema, jer nemaju obrazovnih emisija, prilagođenih djeci i mladima.
"Zvjezdano nebo djetinjstva", popularna radio emisija, ugašena je nedavno, a Savić primjećuje da je većina programa te vrste doživjela istu sudbinu.
Jezičke ratove ne vodi, ali mišljenja o porijeklu jezika rado daje u naučnim radovima.
Jezik je ugrožen, ali često se pogrešno definiše odakle prijeti opasnost, stava predsjednica Udruženja lektora RS.
Za Euronews je govorila i o riječima godine po Oxfordu, ali i onim koje su obilježile posljednji period u Bosni i Hercegovini. A to su:
"Promjene, protesti, studenti, nadstrešinca..."