Komisija je u utorak predstavila sveobuhvatan prijedlog koji uključuje institucionalne „zaštitne mehanizme“ prema kojima bi nove države članice mogle ostati bez glasačkih prava čak 15 godina nakon ulaska u EU, piše Euronews.

Predložena mjera ima za cilj da spriječi da promjena vlasti u novoj članici EU poremeti proces donošenja odluka u Uniji, a praćena je i novim prijedlozima o načinima približavanja zemalja kandidata Uniji.

„Kada sam prvi put pomenula da ne želim da vidim nove trojanske konje u Evropskoj uniji, bila sam žestoko kritikovana. To je bilo još prije izbora u Mađarskoj. Danas mogu da kažem: više nema Viktora Orbana“, rekla je komesarka za proširenje Marta Kos.

Zaštitni mehanizmi

U junu je pet država osnivača EU zatražilo jačanje zaštitnih mehanizama u pristupnim ugovorima kako bi se brže reagovalo na slučajeve demokratskog nazadovanja i kršenja pravila, kao dio pouka iz iskustva Mađarske pod Viktorom Orbanom.

Komisija sada formalno nastavlja rad na toj inicijativi, smatrajući da iskustvo Mađarske pokazuje kako član 7 — odredba ugovora koja omogućava EU da državi članici oduzme određena prava zbog kršenja vrijednosti Unije — traje predugo i ne funkcioniše uvijek.

Prijedlog zato uvodi novu proceduru koja bi dopunila član 7. Novim članicama koje počnu da djeluju protiv vladavine prava, vrijednosti Unije i principa iskrene saradnje mogla bi biti obustavljena sredstva EU, pa čak i glasačka prava.

Komisija kao najjasniji primjer navodi odnos Mađarske prema Ukrajini: Budimpešta je pristala da Ukrajini bude dodijeljen status kandidata, a potom je blokirala proces.

„Kada se jednom dogovorimo o nekom cilju, svi moramo raditi na ostvarivanju tog cilja“, nastavila je Kos.

Procedura bi mogla biti pokrenuta u periodu od 15 godina nakon pristupanja i odnosila bi se na ozbiljna kršenja koja utiču na funkcionisanje EU. Posljedice bi morale biti srazmjerne, dok bi suspenzija glasačkih prava bila rezervisana za najteže prekršaje.

Komisija ili više država članica mogle bi pokrenuti proceduru koja bi vodila ka odluci Savjeta EU. U prijedlogu nije precizirano koji bi se način odlučivanja koristio, već je to ostavljeno državama članicama da utvrde.

Zaštitni mehanizmi nisu novost. U prethodnim pristupnim ugovorima već su postojali, naročito u slučajevima ozbiljnih nedostataka u primjeni pravila EU o unutrašnjem tržištu, pravosuđu i ekonomiji.

Komisija želi da ovi tradicionalni zaštitni mehanizmi budu na snazi duže od prethodne tri godine, ali nije precizirala koliko bi duže trajali.

Pozivajući se ponovo na iskustvo Orbana, izvršna vlast EU želi i da budući pristupni ugovori sadrže odredbu prema kojoj bi se nova članica obavezala da neće koristiti princip jednoglasnosti u procesu proširenja zbog bilateralnih pitanja.

Najnoviji primjer je Bugarska, koja i dalje blokira nastojanja Sjeverne Makedonije da napreduje ka članstvu zbog neriješenih bilateralnih pitanja, posebno zahtjeva Sofije za izmjenu Ustava.

Za nekoliko prijedloga iz ovog paketa, naročito onih koji se odnose na unutrašnje reforme, biće potrebno odobrenje država članica. Međutim, Komisija namjerava da zaštitne mehanizme ugradi u nacrt zajedničke pozicije EU za posljednje pregovaračko poglavlje Crne Gore početkom novembra.

Postepena integracija

Komisija je takođe prihvatila ideju postepene integracije koju su predložile Francuska i Njemačka, kako bi zemljama kandidatima pokazala koristi od članstva i prije punopravnog ulaska u EU.

„To nije zamjena za punopravno članstvo. Cilj je samo da se državama koje dobro napreduju omogući da, u oblastima u kojima ostvaruju rezultate, ranije budu integrisane u pojedine sisteme ili politike Evropske unije“, rekla je Kos.

Ona je navela da bi se postepena integracija primjenjivala u oblastima u kojima i države članice i kandidati mogu imati koristi, navodeći bezbjednost lanaca snabdijevanja i energetsku bezbjednost kao primjere.

Među ostalim mogućnostima su učešće u programima EU kao što su Erasmus+ i Horizon Europe, podrška agencija poput Frontexa, integracija u jedinstveno tržište, projekti povezivanja i status posmatrača u stručnim grupama i tijelima.

Plan predviđa i „napredniji“ oblik integracije za kandidate koji se usklade sa Briselom u strateškim oblastima i ispune kriterijume u pogledu vladavine prava. Način na koji će se procjenjivati takva strateška usklađenost tek treba da bude definisan.

Neki oblici ranije integracije već postoje. Komisija navodi da bi novi pristup bio znatno sistematičniji i omogućio razvoj prilagođenih koristi kroz strukturisani dijalog sa svakom zemljom kandidatom, uz posebna finansijska sredstva.

Upravljanje

Kada je riječ o upravljanju, Komisija želi da proširi svoje godišnje izvještaje o vladavini prava na veći broj zemalja kandidata i preciznije definiše preporuke za usklađivanje sa demokratskim standardima EU.

Cilj je jačanje nezavisnih institucija zaduženih za zaštitu i sprovođenje prava, kao i priprema kandidata da od trenutka pristupanja mogu učestvovati u radu Evropskog javnog tužilaštva.

U slučaju pojave problema mogle bi biti preduzete odgovarajuće mjere, uključujući odlaganje pristupanja zemlje kandidata za kasniji datum u najtežim slučajevima.

Brisel bi takođe sarađivao sa zemljama kandidatima na provjeri njihovih kapaciteta za sprovođenje pravila prije pristupanja, u prioritetnim oblastima kao što su upravljanje granicama, nadzor jedinstvenog tržišta, standardi bezbjednosti hrane, saobraćajne mreže i korišćenje kohezionih fondova.

Prelazni aranžmani prilagođeni pojedinačnim zemljama bili bi predmet pregovora, naročito u oblastima kao što su poljoprivreda i mobilnost radne snage.

Prije pristupanja provjeravali bi se i postupci javnih nabavki, nezavisna revizija, kao i kapaciteti za borbu protiv prevara.