Svjetska finansijska tržišta su zadržala otpornost, ali su rizici po finansijsku stabilnost povećani, a novi šokovi mogli bi da izazovu naglo pooštravanje uslova finansiranja i potrese na tržištima, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF) u danas objavljenom izvještaju o globalnoj finansijskoj stabilnosti.
Snažni poslovni rezultati kompanija i solidan privredni rast su podržali tržište, dok su velika ulaganja u preduzeća povezana sa vještačkom inteligencijom (AI) pomogla da se ublaže mogući negativni efekti geopolitičkih tenzija i neizvjesnosti u ekonomskoj politici.
Finansijski uslovi u cjelini ostali su povoljni, ali MMF izdvaja tri ključna rizika koja bi mogla da pokrenu nagle poremećaje, a to su korekcija vrijednosti imovine povezane sa vještačkom inteligencijom, rast prinosa na državne obveznice i sve izraženiju prijetnja sajber napada.
Prvi rizik proizlazi iz mogućnosti da zarada koju kompanije očekuju od razvoja vještačke inteligencije ne dostigne predviđeni nivo.
Vodeće kompanije u ovom sektoru za sada ostvaruju dobit, ali usporavanje ulaganja ili slabija zarada od očekivane mogli bi da obore vrijednost imovine povezane sa AI.
Rast zaduženosti, velika koncentracija ulaganja u mali broj kompanija i njihova međusobna finansijska povezanost bi mogli da dodatnom prodube takav pad.
Drugi rizik predstavljaju novi inflatorni pritisci i zabrinutost zbog javnih finansija, što bi moglo da izazove nagli rast prinosa na državne obveznice i šire tržišne poremećaje.
Treći rizik predstavljaju sajber napadi, koji postaju sve značajniji sistemski problem zbog sve veće digitalizacije i međusobne povezanosti finansijskih usluga.
Napredni modeli vještačke inteligencije istovremeno mogu da olakšaju sajber napade i da budu važan alat za odbranu od njih.
MMF upozorava da nijedan od ovih rizika sam po sebi ne mora da ugrozi finansijsku stabilnost, ali da bi, u kombinaciji sa postojećim finansijskim ranjivostima, mogao da preraste u sistemsku prijetnju.
Posljedice bi mogle da obuhvate poremećaje u ključnim funkcijama finansijskog posredovanja i odobravanju kredita, uz ozbiljne negativne efekte na privredu.
Vlasti bi trebalo da ograniče prekomjernu zaduženost povezanu sa ulaganjima u vještačku inteligenciju, obezbijede održiv putanju javnog duga i unaprijede tržišnu infrastrukturu za državne obveznice, uključujući mehanizme za očuvanje likvidnosti u kriznim situacijama, navodi MMF u svom izvještaju.
Godišnji sastanak Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke počeo je 12. oktobra u Bangkoku i trajaće do 18. oktobra, a u fokusu će biti izgledi za svjetsku ekonomiju, finansijska stabilnost, dug, inflacija i ekonomski rast, ali i sve veći uticaj vještačke inteligencije na tržišta rada, javne finansije i globalnu ekonomiju.