Zamjenik predsjedavajućeg, Staša Košarac, zatražio je vanrednu sjednicu Vijeća ministara na kojoj bi trebalo da bude razmotren zahtjev za davanje suglasnosti za glasanje državljana Srbije u Bosni i Hercegovini.
Zamjenik predsjedavajućeg, Staša Košarac, zatražio je vanrednu sjednicu Vijeća ministara na kojoj bi trebalo da bude razmotren zahtjev za davanje suglasnosti za glasanje državljana Srbije u Bosni i Hercegovini.
U obrazloženju je navedeno da je ambasada Srbije notom Ministarstvu vanjskih poslova BiH 28. septembra 2026. godine dostavila obavještenje o samom procesu.
Košarac, za mogući diplomatski presedan, optužuje ministra vanjskih poslova BiH, Elmedina Konakovića. Tvrdi da opstruira ostvarivanje biračkog prava državljana Srbije.
Sedam dana pred parlamentarni izbor u Srbiji nema dozvole da će oko 19.000 državljana te zemlje moći glasati iz BiH. Predstavnici iz Republike Srpske na čelu sa ministrom Stašom Košarcem optužuju ministra Elmedina Konakovića za svjestnu obstrukciju. Tvrdi da je odbio proslijediti zvaničnu notu ambasade Srbije na odlučivanje Savjetu ministara kojom bi se državljanima Srbije u BiH omogućilo da na 28 biračkih mjesta ostvare pravo glasa na predstojećim parlamentarnim izborima.
Košarac upozorava da se time direktno ugrožavaju prava građana sa dvojnim državljanstvom, naglašavajući da među prijavljenima ima i blizu 20 odsto Bošnjaka iz Sandžaka i Novog pazara. Ukoliko odluka izostane iz Banja Luke, poručuju da Republika Srpska ima kapacitete da samostalno organizuje omogući glasanje. Jedna od mogućnosti koju je najavio Košarac je da će iskoristiti mogućnost iz poslovnika i, kako je rekao, zakonsko pravo da lično uputi notu ambasade Srbije.
Ministar spojnih poslova Elmedin Konaković kao razlog za zadržavanje note navodi prethodne blokade unutar samog Savjeta ministara. Tvrdi da su srpski ministri ranije glasali protiv organizovanja glasanja u BiH za državljane pojedini zemalja EU koje su podržale rezoluciju o Srebrenici. Košarac ne poriče ove postupke, ali tvrdi da Srbija i Hrvatska kao garanti dejetonskog mirovnog sporazuma moraju imati drugačiji tretman.
Odnosi između BiH i Srbije naglo su se zaoštrili u septembru nakon smrti, komemoracije i same sahrane ratnog komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića u Beogradu. Ministar Konaković tada je ocijenio ispraćaj, kako je rekao, veličanje osuđenog ratnog zločinca prelaskom svih crvenih linija. Nakon toga je dvojicu službenik ambasade Srbije u BiH proglasio nepoželjnima te je najavio povlačenje većeg dijela osoblje ambasade BiH iz Beograda.
Istovremeno, predstavnici iz Republike Srpske oštro su osudili nalog za protjerivanje navodići da je odluka donesena jednostrano i vaninstitucionalno. Ako Savjet ministara opterećen svim ovim problemima, ne da dozvolu za glasanje iz BiH na izborima u Srbiji, to bi bio diplomatski presedan koji se još nikada nije desio u praksi u odnosima dvije zemlje.