U izvještaju se navodi da su političke blokade, posebno u Republici Srpskoj, usporile napredak u ključnim reformama, dok je usvajanje važnih zakona u pravosuđu i dalje blokirano, a da je riječ o zakonima koji su neophodni za napredak na putu ka Europskoj uniji.

U Izvještaji se navodi i da su građani podnijeli mali broj prijava korupcije, što ukazuje na strah, ali i na nepovjerenje da će institucije zaštititi zviždače. Istovremeno, političke stranke u izvještajima prijavljuju manje troškove izbornih kampanja nego što se potroši u praksi, što dodatno slabi transparentnost političkog procesa.

Prema međunarodnim poređenjima, najbolje rezultate u borbi protiv korupcije bilježe Danska, Finska i Singapur. Najgore rangirane zemlje su Venezuela, Somalija i Južni Sudan.

Bosna i Hercegovina se nalazi među četiri najlošije zemlje u Europi, ne zato što napreduje, nego zato što druge zemlje bilježe pad, navode iz Transparencyja.

Na globalnom nivou BiH je 109. od 182 države, a poziciju dijeli s Indonezijom i Alžirom.

U zemljama Zapadnog Balkana, Srbija i Albanija zabilježile su dodatno pogoršanje.

U BiH mehanizmi kontrole i dalje su slabi, a političke partije prikrivaju stvarne troškove kampanja. Od 2012. godine, otkako se vrši mjerenje, Bosna i Hercegovina kontinuirano nazaduje.