Novi opći izbori donijeli su tektonski poremećaj na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Projekat vladajuće „Trojke“ suočava se s ozbiljnim osipanjem povjerenja. Po nekima Trojka više i ne postoji. Da li se SDP približio SDA zbog vlasti na državnom nivou i šta je spajalo a šta razdvajalo stranke Trojke?
ADVERTISEMENT
Kada je formirana, predstavljena je kao historijska alternativa dugogodišnjoj vlasti nacionalnih stranaka. Četiri godine kasnije, od političkog fenomena do osjetnog gubitka povjerenja na izborima. Tako je prošla samozvana trojka, blok koji su činili SDP, Naša stranka i Narod i Pravda. Najveći pojedinačni ceh platila je Narod i pravda sa gubitkom oko 29.000 glasova u odnosu na 2022 godinu. Šefovi i SDP-a i NIP-a Elmedin Konaković i Nermin Nikšić kažu - laž je da Trojka više ne postoji.
“To su priče koje su kreirane od tih ljudi i koji imaju za cilj zadržati Demokratsku frontu u vlasti, ovaj Avdić siroti se slomi da Komšić bude u Domu naroda i da DF ima neko ministarstvo, da neki hodža iz Živinica ima neki uticaj, to je jasno već osam godina. To je bio korektan sastanak o tome kako ćemo sigurno i dalje sarađivati ili će možda SDP u opoziciju pa će se ići u vlast, o tome će kolege govoriti”, naveo je Elmedin Konaković, predsjednik NIP-a.
"O narednim koracima razgovarali smo i razgovarat ćemo sa svojim partnerima i u okviru stranačkih organa, uvažavajući izborni rezultat i potrebu da se osigura odgovorno i funkcionalno djelovanje vlasti", istakao je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a.
Trojku je spajao Michael Murphy (bivši ambasador SAD u BiH, op. aut.), a razjedinila različita ideologija, kaže za Euronews urednik portala Istraga.ba Avdo Avdić. Jedni su se bavili financijama, drugi promocijom na društvenim mrežama a treći su koketirali s radikalnijim strukturama.
“Spajao je Michael Murphy i Brisel i dio britanske ambasade, tu je na neki način bio cilj da se obračuna sa SDA. SDP se bavio tenderima, Naša stranka promocijom na društvenim i LGBT pitanjima, s druge strane, imali ste NIP koji je koketirao između vehabizma i drugih struktura”, kazao je Avdić.
Avdić ukazuje na mogućnost da se uslovljavanjem Izbornim zakonom izbjegne imenovanje novog saziva Vijeća ministara, te da bi aktuelan saziv mogao ostati do narednih općih izbora 2030. godine. No, mnogi ističu da bi upravo koalicija SDA, SDP, HDZ i SNSD bila najkomotnija.
“Ono što je bitno je dobiti SDP, SNSD, SDA i HDZ BiH u vlasti, iz jednog prostog razloga jer dobijate vrlo, vrlo komotnu većinu koja može donositi brojne odluke uz malo napora, moguće čak raditi i neke promjene za koje se dosad vjerovalo da nisu moguće, pa to su čak i izmjene ustava što od nas očekuje Evropska unija”, rekao je novinar Zoran Krešić.
Nema vlasti bez HDZ-a i SNSD-a, ističe se u javnosti od 5. oktobra. Ključno pitanje ko će uz SDA.
“Nije fokus naše pažnje na SDP-u. Mi smo bili u opoziciji s ove dvije političke partije, prije svega s Demokratskom frontom i Strankom za BiH. U nekim kantonima već je uspostavljena komunikacija i radi se na pripremi formiranja vlasti. Tako da je nekako bilo prirodno da Stranka demokratske akcije najprije razgovara s ove dvije političke partije”, rekao je Ramiz Salkić, funkcioner SDA.
Za SDA je za državni nivo prihvatljivija varijanta Stranka za BiH, priznaje Ramiz Salkić no pitanje je koliki je njihov kapacitet. SDP gotovo je izvjesno kontrolisaće dva kluba u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, klub Srba i ostalih. Zato je za poznavaoce prilika zeleno-crvena koalicija vrlo moguća, makar na jednom nivou vlasti.