Govoreći o tehnologiji, Prohić je kazao da je njena primjena jedna od rijetkih pozitivnih stvari, ali da se ne smije očekivati da sama po sebi riješi probleme društva.

„Tehnologija je jako poželjna i pozitivna. Očekivati je da će se slabosti i problemi vremenom otklanjati“, rekao je Prohić.

Osvrnuo se i na iskustvo glasanja, navodeći da mu je sam proces bio komplikovan.

„Bilo je komplikovano shvatiti to glasanje, konkretno četiri listića i uputstvo, napraviti konekciju. Bilo je komplikovano, morao sam tražiti pomoć“, kazao je Prohić.

Prema njegovim riječima, upravo složenost procedure može biti jedan od razloga za veći broj nevažećih glasačkih listića.

„Dobar broj nevažećih je posljedica toga o čemu govorim. Po onome što znamo, ipak ih je manje“, rekao je.

Prohić smatra da će tehnološka rješenja u budućnosti biti još bolja, ali upozorava da ona ne mogu riješiti suštinske društvene i političke probleme.

„Tehnologija je poželjna, biće još bolje, ali tehnologija ne rješava društvene probleme i političko biće. Ključan je ljudski faktor“, istakao je Prohić.

Govoreći o odnosu politike prema javnom interesu, Prohić je iznio stav da vlasti prvenstveno reaguju na pritisak javnosti.

„Nijedna politička stranka i nijedna vlast, bez obzira na ideologiju, neće učiniti za takozvani javni interes više nego što ih na to prisili javnost. Politika po svom biću vodi računa o svojim interesima i interesima onih koji upravljaju“, kazao je.

Kao jedan od ključnih problema Bosne i Hercegovine izdvojio je, kako je rekao, krizu političkog faktora, ali i slabost javnosti.

„Problem BiH je što, pored krize političkog faktora, imamo i problem javnosti. Javnost u BiH nije društveni faktor i dok se to ne promijeni, nema bitnih promjena u BiH“, smatra Prohić.