U Federaciji BiH sutra je dan žalosti zbog zločina i obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, dok su sedam dana ranije 4. jula u Republici Srpskoj zastave bile na pola koplja zbog sjećanja na stradale u susjednom Bratuncu.

"Naprosto, to je odraz Bosne i Hercegovine kakva ona zapravo i jeste. Evo sve ove godine od Dejtona na ovamo postojali su pokušaji da se oko mnogih stvari usaglasimo u BiH, naprosto nismo uspjeli. Tu možemo spomenuti niz stvari koji u Bosni i Hercegovini nisu riješene za sve ove godine, pa evo nažalost to možemo da primjetimo i kada je Dan žalosti", rekao je Bojan Šolaja, politički analitičar.

Odluku o zajedničkom Danu žalosti mora jednoglasno donijeti Savjet ministara BiH. To je učinjeno svega par puta u posljednjih nekoliko godina, uglavnom u izrazima solidarnosti prema drugima. Dan žalosti u cijeloj državi bio je nakon masakra u Ribnikaru, te nakon smrti pape Franje.

Domaće tragedije uglavnom su bez konsenzusa. Tragedije u tuzlanskom domu penzionera ili pak ona u Jablanici nisu označile saglasnost državnog nivoa za spuštanje zastava na pola koplja.

"Nažalost, kriva kultura sjećanja treba da razvije radikalni militanti oblik identiteta gdje je nacionalni-drugi svepovijesni neprijatelj i da održava na vlasti stalno isti nacionalizam", naveo je Enver Kazaz, politički analitičar.

Na nivou Bosne i Hercegovine jedinstven zakon o praznicima i spomen-danima nikada nije usvojen.