Visoki predstavnik u ostavci Christian Schmidt dao je intervju za austrijski medij Die Presse, u kojem je otvoreno govorio o svojoj ostavci, dolasku novog visokog predstavnika, američkim interesima i ključnim izazovima sa kojima se država suočava.
ADVERTISEMENT
Neizvjesnost oko nasljednika: "Slijetanje u uslovima vizuelnog letenja"
Iako je njegova ostavka gotova stvar, Schmidt još uvijek nema precizne informacije o tome kada će zvanično napustiti funkciju, niti kada će Vijeće za implementaciju mira (PIC) postići konsenzus o imenovanju novog šefa OHR-a. Trenutnu situaciju opisuje kao rad u potpunom mraku i bez jasnih smjernica od strane međunarodne zajednice.
"Bilo bi važno znati ko će biti moj nasljednik i novi predstavnik međunarodne zajednice. Međutim, situacija s tim još uvijek nije jasna. U tom smislu, svoj posao trenutno obavljam baš kao i pilot koji slijeće na aerodrom u Sarajevu – u uslovima vizuelnog letenja", rekao je Schmidt za Die Presse, aludirajući na to da OHR trenutno vodi naslijepo bez ikakvog navigiranja međunarodne zajednice.
Sugestije za odlazak i američki interesi u BiH
Dok je potencijalne kandidate za svog nasljednika, Antonija Zanardija Landija i Renea Troccaza, odbio direktno komentarisati, visoki predstavnik se osvrnuo na pozadinu odluke o rekonstrukciji na čelu OHR-a i odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama, potvrđujući da je inicijativa za smjenu došla izvana.
"Mandat OHR-ova nije vremenski ograničen. Ipak, kao što je to ranije bio slučaj sa nekoliko mojih prethodnika, i meni je sada sugerisano da napravim mjesto za nekoga drugog... Mogu samo reći da je postojala ili postoji ideja koja glasi: 'Hajde da probamo nešto novo.'", kazao je.
Državna imovina kao kamen spoticanja i gasna blokada
Na direktno pitanje o motivima međunarodne zajednice da traži novo lice za poziciju visokog predstavnika, Schmidt je locirao ključni problem u nerješavanju pitanja državne imovine, što se direktno odražava na velike infrastrukturne i energetske planove zapadnih partnera.
"Jedna tačka koja je u središtu svega toga jeste još uvijek neriješeno pitanje državne imovine, koja obuhvata oko 30 posto teritorije. Ovaj problem blokira investicije, a igra ulogu i u planiranoj izgradnji američkog plinovoda Južna plinska interkonekcija", kazao je.
Na pitanje austrijskog novinara: "Zar se nisu mogle pronaći izuzeci za infrastrukturne projekte", Schmidt ističe da je imao brojne prijedloge za realizaciju Južne interkonekcije u ustavnom okviru, ali da odluku nije htio samostalno donijeti.
"Da, moje ladice su pune prijedloga. Ali ja to ne želim uraditi sve dok ne postoji spremnost ključnih aktera da to podrže. Ne želim da nakon toga ponovo počne rasprava o tome je li to bilo ispravno ili ne. Nedostatak političke volje za konsenzusom je korijen svih problema. To je puzajuća bolest u Bosni i Hercegovini", otkrio je Schmidt.
Opravdanost OHR-a: Tri decenije nakon Dejtona
U razgovoru o opravdanosti opstanka institucije visokog predstavnika 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Schmidt je naglasio da niska funkcionalnost i hronične političke blokade unutar BiH dokazuju da je međunarodni nadzor i dalje neophodan. On je podvukao da su upravo njegove intervencije omogućile deblokadu procesa.
"Tokom pet godina mog mandata mnogo toga je postalo bolje. Moje djelovanje je definitivno poboljšalo političku operativnost u ovoj zemlji. Na primjer, pobrinuo sam se da se u entitetu Federacija BiH, nakon četiri godine tehničke vlade, 2022. godine konačno formira vlada sa parlamentarnom većinom. Izmijenio sam Izborni zakon tako da se mogućnosti za izbornu krađu iskorijene. Borci za ljudska prava se sada sa ozbiljnom zabrinutošću pitaju hoće li se reforme za izbore 4. oktobra uopšte provesti ako Schmidt sada ode", kazao je.