ADVERTISEMENT

Održavanje hitne sjednice Doma naroda iniciralo je sedam delegata, kako bi omogućili razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH, koji predviđa da u slučaju poremećaja tržišta ili drugog opravdanog razloga Vijeće ministara BiH može donijeti odluku o privremenom ukidanju ili smanjenju iznosa akcize na naftne derivate.

Odluka bi se donosila na period od maksimalno šest mjeseci u toku jedne kalendarske godine.

Predstavnički dom je 16. marta usvojio, po hitnom postupku, prijedlog tog zakona, čiji je predlagač poslanik u tom domu Saša Magazinović.

Nakon hitne, predviđeno je održavanje i redovne sjednice Doma naroda na čijem dnevnom redu je više zakonskih prijedloga, odluka, izvještaja i informacija.

Između ostalog, delegati bi trebali razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH i Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.

Radi se o prijedlozima dva zakona čije usvajanje predstavlja jedan od uslova za otvaranje pregovora BiH sa Evropskom unijom.

Predlagači navedenih zakona su članovi Kolegija Doma naroda: Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić, a kako je ranije rečeno, radi se o verziji zakona koju Vijeće ministara BiH nije prihvatilo, a predložilo je Ministarstvo pravde BiH.

Međutim, Dragan Čović je prije par dana u Mostaru izjavio da je „Dom naroda zakazan za ponedjeljak, za koji danas znamo da se neće desiti, jer opet po istom modelu neko nameće neke tačke dnevnog reda“.

"Pričamo o Evropi, a od tačaka dnevnog reda koje su predložene u sklopu potencijalno zakazane žurne sjednice Doma naroda, imamo na 20. mjestu Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH. To toliko govori o igrama. Tražili smo posebnu sjednicu Kolegija, da kolegijalno tri člana Kolegija sjednu da pokušamo naći neko racionalno razmišljanje, da ovih pet mjeseci ne bacimo u vodu, da pokušamo raditi", kazao je tada Čović.

Pred delegatima bi se, na redovnoj sjednici, trebao naći i zahtjev Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, po hitnom postupku.

Predloženi zakon otklanja ključni sistemski nedostatak iz izvještaja Komiteta eksperata za evaluaciju mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL), koji je u decembru 2024. godine ocijenio da BiH nema funkcionalan i potpun sistem za provedbu međunarodnih finansijskih sankcija.

Od izuzetnog je značaja za očuvanje međunarodne reputacije BiH i izbjegavanje ulaska u FATF-ov ICRG proces (International Co-operation Review Group) - navedeno je ranije iz Vijeća ministara BiH.

Trebao bi biti razmatran, u prvom čitanju (principi) i Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, koji je predložilo Vijeće ministara BiH. Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog tog zakona, s oznakom EI, kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s propisima EU-a u tom području.

Cilj zakona je transponiranje 16 EU direktiva i Paketa o integraciji električne energije, s fokusom na stvaranje uređenog veleprodajnog tržišta električne energije i uspostavu berze električne energije u BiH, čime se u tom području ispunjava jedan od preduvjeta za izuzeće naše zemlje od primjene mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM).

Dom naroda bi, između ostalog, trebao razmatrati i Zahtjev Predstavničkog doma PSBiH za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, po hitnom postupku.