ADVERTISEMENT

Gostujući u emisiji Istraga sedmice na Hayat televiziji, Radončić je naglasio da se u savremenoj geopolitici ne vodi borba isključivo ideologijom, već energijom, infrastrukturom i ličnim međunarodnim vezama.

Radončić je ocijenio da Južna gasna konekcija mora biti tretirana kao državni i sigurnosni projekt, a ne kao predmet dnevnopolitičkih sukoba.

„Plin nije samo energent za domaćinstva u Sarajevu. Plin je osnova za proizvodnju električne energije, industrijski razvoj i energetski suverenitet zemlje“, rekao je Radončić.

Prema njegovim riječima, američki investitori su pokazali ozbiljan interes za izgradnju tri plinske elektrocentrale u Bosni i Hercegovini, što bi omogućilo proizvodnju električne energije za domaće potrebe, ali i za izvoz na regionalno i evropsko tržište.

„To je geostrateški, sigurnosni i ekonomski interes BiH. Zemlja koja proizvodi struju ima pregovaračku snagu“, istakao je.

Radončić je posebno naglasio da BiH ne može graditi stabilnu budućnost bez racionalne i projektno orijentirane saradnje sa Srbijom.

U tom kontekstu otkrio je da je američkoj strani predložio projekat izgradnje tri hidroelektrane na rijeci Drini, kao zajednički poduhvat Bosne i Hercegovine i Srbije, uz dominantno učešće američkog kapitala.

„To je projekat u kojem svi dobijaju: BiH dobija energiju i prihode, Srbija stabilnost i saradnju, a američki kapital sigurnu investiciju. Energija mora spajati, a ne dijeliti“, rekao je Radončić.

Dodao je da bez takvih konkretnih projekata region ostaje zarobljen u političkim sukobima i međusobnim optužbama.

Govoreći o međunarodnim odnosima, Radončić je istakao da se, sviđalo se to nekome ili ne, Milorad Dodik pokazao kao političar koji razumije važnost ličnih veza i međunarodnog lobiranja.

„Možemo mi Dodika politički kritikovati, ali ne možemo ignorisati činjenicu da on ide kod Orbana, da ima kontakte s Putinom, da prisustvuje molitvenim doručcima i da ima pristup adresama koje su važne u svjetskoj politici“, rekao je.

Prema njegovim riječima, za razliku od Dodika, bošnjački zvaničnici koji imaju institucionalne funkcije i legitimitet ostaju međunarodno nevidljivi.

„Ne može se reći da je Dodik politički mrtav. Politički su mrtvi oni koji ne rade ništa na međunarodnom planu, dok se država raspada iznutra“, naglasio je Radončić.

Radončić je upozorio da Dodik u međunarodnim krugovima pokušava plasirati narativ o sukobu islama i hrišćanstva u Bosni i Hercegovini, što je ocijenio kao opasnu i zlonamjernu političku konstrukciju.

„To je najpodlija podvala. Bošnjaci nisu protiv hrišćana, niti protiv Evrope. Naše rukovodstvo mora znati kako da tom narativu parira, a ne da šuti“, rekao je.

Dodao je da je obaveza bošnjačke politike da taj diskurs sistematski razbija kroz diplomatiju, projekte i savezništva.

Radončić je ocijenio da je Bosna i Hercegovina izgubila aktivnu vanjsku politiku, a da bošnjačka politika, u njenom suštinskom smislu, danas ne postoji.

Iako je, kako kaže, podržao Trojku, smatra da ona nije uspjela izgraditi jasnu strategiju nacionalnih interesa, niti kroz projekte niti kroz međunarodnu vidljivost.

„Imate bošnjačkog člana Predsjedništva, ali nemate bošnjačku politiku. To je suštinski problem“, rekao je.

Radončić je poručio da Bosna i Hercegovina mora prestati voditi politiku reakcije i početi voditi politiku inicijative.