ADVERTISEMENT

Euronews BiH: Prilika je na kraju godine da razgovaramo o radu Uprave za indirektno oporezivanje. Prije toga moram vas odmah na početku pitati – kada ćemo, gospodine Tegeltija, moći preko novog graničnog prelaza Gradiška? Nakon 20 godina bili smo na korak do svečanog otvaranja.

Tegeltija: Mislim da Uprava za indirektno oporezivanje nema odgovor na to. Sva javnost zna zašto granični prelaz nije otvoren u onom trenutku kada je trebao biti otvoren i on zavisi od odluke trenutno jednog člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje. Kada ta odluka bude donesena, Uprava za indirektno oporezivanje će najkasnije u roku od 48 sati biti spremna da bude na graničnom prelazu i da počne da funkcioniše sav sistem graničnog prelaza.

Euronews BiH: Dobro, ali imate li možda neke naznake kada će biti ponovo sjednica Upravnog odbora?

Tegeltija: Sjednica Upravnog odbora će biti uskoro, međutim to sada više nije pitanje same sjednice. Pitanje je jer pitanje otvaranja graničnog prelaza i raspodjele prihoda od indirektnih poreza nema ništa zajedničko. O njima ne odlučuju isti organi. O raspodjeli odlučuje Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, a o otvaranju graničnog prelaza odlučuje se međudržavnim sporazumom. Naravno, pojedinci su iskoristili priliku kada nije postignuto potpisivanje svih međudržavnih sporazuma, već je granični prelaz otvoren kao privremeni, i blokirali su usvajanje pravilnika o sistematizaciji, koji je uslov da bi carinska služba mogla da se pojavi na tom graničnom prelazu. Za mene je to političko pitanje, prije svega za Federaciju Bosne i Hercegovine, jer u Upravnom odboru sjede ljudi koji predstavljaju prije svega Vladu Federacije, institucionalno kroz ministra finansija, ali i kroz stručnjake koje također imenuje Vlada Federacije, i na tom nivou je fokus odluke kada će biti otvoren granični prelaz.

Euronews BiH: Građani i privrednici očigledno trpe štetu?

Tegeltija: Kao što vidite, entiteti nastavljaju normalno da funkcionišu, isplaćuju plate, penzije i sve ostalo. Niko nema problema zbog toga, samo trpe štetu građani i poslovna zajednica koji troše mnogo više vremena na samom graničnom prelazu nego što bi trebalo. Oni su jednostavno žrtve neslaganja između entiteta, ali građani koji su izmirili sve svoje obaveze prema državi i poslovna zajednica koja je izmirila svoje obaveze sada trpe štetu, što je za mene neprihvatljivo. Zato mislim da je to politička tema.

Euronews BiH: Jasno je da i građani i privrednici ispaštaju. Samo ako možemo da pojasnimo – vrlo je bilo konfuzno nakon posljednjeg sastanka Upravnog odbora koji je bio ovdje u Banjaluci. Tražio je gospodin Krnić, od koga se na neki način i ogradio premijer Federacije, koji kaže da ga nisu oni imenovali, ali jeste Vlada Federacije, odnosno SDA tada, oko raspodjele i izmjene koeficijenata. Oni traže izmjene koeficijenata, traže poravnanje, odnosno da Republika Srpska vrati Federaciji 100 miliona maraka, pa onda ministar Amidžić pominje da Republika Srpska duguje Federaciji 30 miliona maraka. Ko tu kome šta duguje i koliko?

Tegeltija: Vrlo je važno da kažemo da je uspostavljanje sistema indirektnih poreza bio vrlo složen proces u Bosni i Hercegovini. Uspostavljajući poreske oblike koje smo imali, došli smo do novog poreskog oblika, odnosno PDV-a, koji se nije mogao raspoređivati na način koji je postojao u prethodnom periodu. Ključna stvar koja je tada bila potrebna da se uspostavi jeste raspodjela između entiteta i Brčko distrikta. A ništa jednostavnije nije bilo ni pitanje raspodjele prihoda unutar entiteta, između vlade Republike Srpske, opština, puteva i autoputeva. U Federaciji je to još složeniji proces jer između Vlade Federacije i opština postoje i kantoni. Taj proces je trajao gotovo deset godina dok se nije steklo povjerenje u sistem raspodjele prihoda i danas, na kraju 2025. godine, ne postoji nikakva sumnja da li se prihodi raspoređuju između entiteta po zakonu i da li se raspoređuju pravedno. To niko ne osporava. Kada sam ja u Upravi za indirektno oporezivanje, Uprava je naplatila gotovo 34, možda i nešto više od 34 milijarde maraka. Ako bi taj iznos bio tačan, a govori se o potraživanjima od 100 miliona, to je manje od tri promila ukupnih prihoda. Možete da razumijete koliko je to u suštini malo da bi se zbog toga blokirali građani i poslovna zajednica.

Euronews BiH: Znači li to da se koeficijenti nisu usklađivali godinama?

Tegeltija: Činjenica je da koeficijenti nisu usklađivani od 2023. godine i to niko ne osporava. Takođe je činjenica da kada se upravljaju koeficijenti da će postojati međusobna potraživanja. Ali isto tako je činjenica da postoji sudska presuda za izvršenje u korist Republike Srpske još iz perioda kada sam ja bio ministar, ali nismo je uspjeli naplatiti jer je sud blokirao izvršenje. Postoje i neka potraživanja vezana za naplatu putarina i ministar Savić je na posljednjem sastanku rekao da treba sjesti i sve to zatvoriti i izvršiti poravnanje. Odatle dolazi priča o 30 miliona maraka o kojima govori ministar Amidžić. To su tehničke stvari koje se mogu završiti, ali ni na koji način se zbog toga ne smiju oštećivati građani i privreda.

Euronews BiH: Da li ste optimistični da će se to poravnanje izvršiti?

Tegeltija: Apsolutno. To nam se nikada nije desilo da se ne izvrši međusobno poravnanje. Entiteti nisu dvije piljare. To je bio izraz mog prethodnog kolege i siguran sam da će se međusobna potraživanja izmiriti.

Euronews BiH: Uprava za indirektno oporezivanje ove godine je prikupila rekordne prihode. Rekli ste mi 12 milijardi maraka?

Tegeltija: Sa jučerašnjim danom naplaćeno je više od 12 milijardi maraka, odnosno oko 500 miliona više nego u cijeloj 2024. godini. Naše procjene su da ćemo do kraja 2025. godine naplatiti oko 12 milijardi i 200 miliona konvertibilnih maraka, što bi trebalo da bude oko 5,6 posto više nego u istom periodu prethodne godine. Mi smo jako zadovoljni ovim procentom povećanja prihoda, imajući u vidu podatke o kretanju BDP-a i kretanju cijena. Ali hoću da kažem da su ovi naplaćeni prihodi prije svega rezultat rada poslovne zajednice i građana koji troše. Uprava za indirektno oporezivanje je zadužena da prikupi ono što su građani i privreda dužni da plate.

Euronews BiH: Možemo li reći da je to rezultat povećanja ekonomske aktivnosti?

Tegeltija: Naravno. Ne možete ništa naplatiti ako ne postoji ekonomska aktivnost. U svemu tome ima i rada Uprave za indirektno oporezivanje jer uvijek postoji dio sive ekonomije. Ima i uticaja rasta cijena. Svi ti elementi učestvuju u povećanju prihoda, ali mi smo zadovoljni onim što smo uradili.

Euronews BiH: U Parlamentu BiH usvojen je zakon o povratu PDV-a na kupovinu prve nekretnine. Da li je finalizovan pravilnik?

Tegeltija: Pravilnik je finaliziran i poslat je Pravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje. Zakon je specifičan i vrlo brzo je ušao u parlamentarnu proceduru. Oni koji su ga predlagali ostavili su mnogo stvari da se definiše podzakonskim aktom, što inače nije uobičajena praksa. Zbog toga je izrada pravilnika bila mnogo složenija nego ranije. Formirali smo radnu grupu zajedno sa Upravnim odborom, izrađen je nacrt pravilnika i on je bio dostupan javnosti kroz e-konsultacije. Interesovanje je bilo ogromno, najveće do sada. Dio prijedloga je ugrađen i sada čekamo da Upravni odbor pravilnik usvoji.

Euronews BiH: Ima dilema oko gornje granice povrata PDV-a i ko ima pravo na povlastice u smislu članova porodice?

Tegeltija: Da, bilo je o tome pisanja u medijima i Uprava za indirektno oporezivanje je upravo zbog toga bila vrlo oprezna, kako ne bi došlo do zabune u javnosti. Nismo željeli da se kroz medije saopšti da će nešto postojati, a da se na kraju usvoji nešto drugo. Moj poziv je da se pravilnik usvoji i da se počne sa njegovom implementacijom.

Euronews BiH: Možemo li reći da se to neće raditi na štetu građana?

Tegeltija: Naravno da se ne može ići na štetu građana čim se nekome daje pravo. Kada se daje pravo, pojavljuju se i oni koji žele da to pravo ostvare. Dobro je da se krene sa primjenom jer ne možemo sa sigurnošću znati sa čime ćemo se sve susresti. Imamo različita rješenja u entitetima kada je riječ o imovinskim zakonima i načinu dokazivanja. Dobro je da počnemo da primjenjujemo i da, ako se pojave poteškoće, to kasnije možemo lakše izmijeniti kroz pravilnik nego kroz zakonsko rješenje.

Euronews BiH: Koja je poruka za građane koji su već ostvarili pravo?

Tegeltija: Poruka za građane je da svi oni koji su ostvarili pravo, u trenutku nakon usvajanja zakona, mogu to pravo i realizovati. Bez obzira na to kada će pravilnik biti usvojen, nadam se do Nove godine ili odmah nakon Nove godine, svi će ostvariti svoja prava. Bez obzira na datum usvajanja pravilnika.

Euronews BiH: Sud Bosne i Hercegovine presudio je da Uprava za indirektno oporezivanje nije imala pravo da odbaci žalbu Pravobranilaštva BiH na izbor ponuđača „Grand Trade“ za kupovinu zgrade vrijedne skoro 100 miliona maraka. Dokle je stigao taj proces?

Tegeltija: Sud se bavio procesnim radnjama, u smislu da li Pravobranilaštvo ima pravo da se pojavi kao stranka u postupku i da li treba da plati taksu koju inače svi moraju platiti. Kada je prvi put došla žalba Pravobranilaštva, mi smo je uputili Komisiji za razmatranje žalbi, koja je smatrala da bez takse ne može da se razmatra. Sud je sada odlučio da Pravobranilaštvo ne treba da plaća taksu i dobilo je legitimitet. Mi ćemo ponovo donijeti odluku po toj žalbi putem Komisije za razmatranje žalbi. Još jednom ponavljam, sve o čemu se sada govori odnosi se isključivo na procesne radnje. Niko ne govori o meritumu i o samoj odluci.

Euronews BiH: Ako se prihvati žalba, postoji li mogućnost da se cijeli postupak vrati na početak?

Tegeltija: To ne zavisi od Uprave za indirektno oporezivanje. Zavisi od Komisije za razmatranje žalbi i od Suda kao vanrednog pravnog lijeka. Suštinski, niko nije imao primjedbe na samu proceduru izbora ponuđača i provođenje Zakona o javnim nabavkama.

Euronews BiH: U okviru akcije SIPA-e i Tužilaštva uhapšena su četiri carinska službenika, a kod jednog je pronađeno više desetina hiljada maraka. Da li Uprava za indirektno oporezivanje preduzima konkretne korake da spriječi korupciju i zloupotrebe unutar svojih redova?

Tegeltija: Mi imamo odličnu saradnju sa svim tužilaštvima i policijskim agencijama, od MUP-a Republike Srpske, kantonalnih MUP-ova, SIPA-e, pa do Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Uprava za indirektno oporezivanje je vjerovatno institucija koja podnosi najveći broj krivičnih prijava na godišnjem nivou prema Tužilaštvu BiH. Policijske agencije rade svoj posao i njihov fokus interesovanja su i zaposleni Uprave za indirektno oporezivanje, kao i u drugim institucijama. Mi podržavamo rad Tužilaštva BiH i SIPA-e u cilju dokazivanja eventualnih zloupotreba zaposlenih.

Euronews BiH: Šta konkretno Uprava radi na prevenciji?

Tegeltija: Mi nastojimo da sve procedure budu maksimalno transparentne, da se procesi digitalizuju i da se uticaj pojedinca svede na najmanju moguću mjeru, posebno u direktnoj komunikaciji sa strankama. Kao što vidite, i u ovoj akciji su obuhvaćeni ljudi koji rade na graničnim prelazima, gdje postoji direktna komunikacija sa strankama. Ako se dokaže da su zaposleni počinili krivična djela, oni nemaju više mjesto u Upravi za indirektno oporezivanje. Poštovaćemo svaku odluku suda.

Euronews BiH: Sindikat zaposlenih upozorava na niske plate i gubitak kadrova. Da li radite na poboljšanju statusa zaposlenih?

Tegeltija: Postoje tri sindikata na nivou zajedničkih institucija Bosne i Hercegovine, a jedan od većih je Sindikat Uprave za indirektno oporezivanje. Uprava kao institucija ne može direktno uticati na visinu plata jer smo budžetski korisnik. Plate se isplaćuju u skladu sa budžetom koji dobijemo. Moj stav je da su plate u javnom sektoru male i da ih treba povećati, ne samo u zajedničkim institucijama, već i kod ljekara, profesora i drugih. Smatram da je potreban novi zakon o platama i da se ono što se usvoji primjenjuje odmah od dana usvajanja.

Euronews BiH: Usvojeni su novi koeficijenti i cijena rada za 2025. godinu, ali se postavlja pitanje njihove primjene?

Tegeltija: Usvojeni su novi koeficijenti i cijena rada za 2025. godinu i počeli su se primjenjivati od decembarske plate. Sada su utvrđeni i novi koeficijenti za 2026. godinu i pitanje je kada će početi njihova primjena. To je veliki problem. Ja sam kratko bio ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine i tada je, na moju inicijativu, Savjet ministara donio odluku da se pripremi novi zakon o platama zaposlenih u institucijama BiH. Formirao sam radnu grupu koja je počela da radi na tom zakonu. Nažalost, ubrzo sam otišao, a predsjednik te radne grupe je preminuo. Ne znam da li se sada radi na novom zakonu, ali smatram da se jednim zakonom ne mogu urediti plate članova Predsjedništva, parlamentaraca, vojnika i zaposlenih u Upravi za indirektno oporezivanje. Sa boljim zakonskim rješenjem, unutar fonda plata bi raspodjela bila pravednija.

Euronews BiH: Često se govori o populističkim mjerama u Parlamentu BiH. Kako to utiče na sistem plata?

Tegeltija: Mislim da je vrlo važno da se zaštitimo od populističkih mjera koje gledamo u Parlamentu Bosne i Hercegovine, kada se samostalno mijenjaju koeficijenti pojedinim zaposlenima. Razumijem da je u redu povećavati najniže koeficijente, ali se time narušavaju odnosi unutar institucija. Dolazimo u situaciju da zaposleni na nižim pozicijama, sa nižim radnim mjestima, imaju veća primanja od onih koji su na višim pozicijama i imaju više obrazovanja. Za povećanje statusa zaposlenih potrebno je više novca, više pravednosti i bolje zakonsko rješenje.