ADVERTISEMENT

Euronews BiH: Europski parlamentarci, odnosno Brisel, nisu zadovoljni. Zeleno svjetlo za reformsku agendu jeste pozitivan znak, ali traži se žurno ispunjavanje ostalih uvjeta. Komentar na ovu drugu reformsku agendu koja je konačno dobila zeleno svjetlo.

Lisica: Dobro je da idemo naprijed, barem deklarativno, da imamo neku podršku i da ljudi iz EU pozitivno ocjenjuju ono što se radi, ako se uopće radi. Ili je to njihova dobra volja, više bih rekao u ovom trenutku. Ako pogledamo dinamiku procesa pregovaranja zemalja u susjedstvu, kako su one otvarale poglavlja, vidimo da smo u velikom zaostatku. Ako dovedemo BiH u ravan s Crnom Gorom ili Albanijom, koje se takmiče ko će prije ući u EU, a mi još nismo otvorili poglavlja, onda ne bih slavljenički posmatrao trenutni proces. Požurivao bih vlasti da se posvete procesu koji bi nas trebao dovesti do otvaranja pregovora, pa onda i klastera. Još smo daleko od toga. Samo nas geopolitička odluka može ubrzati. Do tada ćemo gledati šta rade Albanija i Crna Gora i možda učiti iz njihovih primjera.

Euronews BiH: Čeka se još ime glavnog pregovarača. Postoje prijedlozi za dva zamjenika. Kako vidiš da je tehničko pitanje postalo političko? Kakve su prognoze? Može li se naći zajedničko ime koje bi govorilo u ime BiH?

Lisica: Od uspostavljanja Dejtonskog mira pa do danas, vidimo političke trakavice i traženje ustupaka. Srpska politička strana je uvijek tražila ustupke za nešto što je zajedničko dobro – europski i NATO put. Uvijek se tražila odluka više ili popuštanje od bošnjačkog elementa vlasti, odnosno Trojke. Sve što jedna strana vidi kao svoju korist postaje problem u pregovorima, pa tako i pregovarački status. Glavni pregovarač je tehničko pitanje, ali srpska strana istrajava da to bude Srbin. Pitanje je ko je njima poželjan da ide u Brisel. Međunarodni faktor neće potvrditi nikoga ko bi obstruirao procese. Nadam se da će doći do dogovora jer bi to bila pobjeda BiH, ne bilo kojeg naroda.

Međutim, sve ide sporo. Dok nas međunarodni faktor ne ubrza, a posebno oni koji obstruiraju, mi nećemo naprijed. EU i NATO ne žele nestabilnu zemlju. Morat ćemo dosta toga posložiti ili se nadati da će se progledati kroz prste, kao Rumuniji i Bugarskoj.

Euronews BiH: Brisel je dosad više puta gledao kroz prste. Kako gledaš na očekivanja da se to ponovo dogodi? Najvažnije je usvajanje dva europska zakona – o VSTV-u i Sudu BiH. Može li se krenuti u pregovore, a da ti zakoni ostanu na čekanju?

Lisica: U prošlosti je RS negodovala zbog odluka državnog suda i preispitivala ih. Sada ta ista ekipa treba podržati reformu i davanje većih nadležnosti. Ne očekujem da će to ići lako. U kontekstu Milorada Dodika, kojem su ukinute sankcije, pitanje je je li to dio većeg paketa i hoće li on pristati na reforme "za dobrobit građana". Ne vjerujem da će to biti jednostavno. Ta dva zakona su suštinska. EU ima svoje module. Više puta su nam gledali kroz prste. Mislim da bi trebali imati više razumijevanja za naše ustrojstvo, koje nismo sami kreirali. Dayton je rezultat američke politike. Međutim, to ustrojstvo sada otežava funkcioniranje države i usvajanje zakona. Nekad se čini da EU želi da se mi dogovorimo oko nečega za šta znaju da se sami ne možemo dogovoriti, pa onda intervenišu u "sudijskoj nadoknadi".

Euronews BiH: Sada se čeka povlačenje druge tranše. Prva je propala. Da li će BiH dobiti puni iznos 108,5 miliona eura ili umanjena sredstva? Gdje bi se mogla implementirati?

Lisica: Ako pogledamo region, gdje su drugi odmah riješili, jasno je da je i u našem i u interesu EU da se to realizira. Presudna će biti politička volja Brisela. Mislim da će situacija sada biti drugačija jer se daje zeleno svjetlo za neke stvari, uz uslovnu podršku. Ne mogu tvrditi da ćemo dobiti puni iznos, ali vjerujem da će ovaj put biti uspješniji kako bi naši političari mogli reći da su nešto uradili.

Euronews BiH: Je li ovo pravi evropski put ili samo privid?

Lisica: Sve je prividno. Pravog evropskog puta trenutno nema. Ako želimo vidjeti pravi evropski put, dovoljno je otići prema Albaniji i Crnoj Gori. Znamo da su kočničari bili političari iz RS koji su obstruirali sve što je zajedničko dobro. Nadam se da ćemo više gledati primjere CG i Albanije, a da će EU vršiti pritisak i sankcionirati one koji koče procese. Ovako nećemo ući u EU ni za 50 godina.

Euronews BiH: Kao da molimo Brisel da nas primi. Da li bi EU mogla primiti BiH pa da se problemi rješavaju unutar Unije?

Lisica: To bi bila želja naših političara – “hajmo mi ući pa ćemo se dogovarati”. Ali pitanje je kako Brisel procjenjuje naše političare. Rumuniji i Bugarskoj se mnogo toga progledalo kroz prste, pa zašto ne i nama? Sve je podložno promjenama, pa i stav EU prema BiH. Ne vidim ozbiljniji zamah, nego samo deklarativnu podršku. Vidim stagnaciju europskog puta, a o NATO putu da i ne govorimo. Summit NATO-a 2026. se približava, a niko o tome ne govori. Sve međunarodne aktivnosti vlasti djeluju aljkavo i to može mnogo bolje.

Euronews BiH: Sutra je sjednica Zastupničkog doma. Očekuje se da bi pitanje pregovarača moglo biti na dnevnom redu. Ako to uradi ovaj dom, hoće li doći do novih blokada i šta bi to značilo?

Lisica: Sigurno bi EU bila razočarana novim obstrukcijama. Ne bih se iznenadio ako sutra opet imamo trakavice, možda da se nešto ne uvrsti u dnevni red ili da se sjednica odgodi. To gledamo od 1996. do danas. Ne predviđam da će ovo ići lako. Volio bih da griješim, ali mislim da će trakavica potrajati i da ćemo tek krajem godine imati bolje rezultate.