Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na vanrednoj sjednici, sazvanoj na prijedlog opozicije, raspravlja o jednoj tački dnevnog reda - Informaciji o gubitku radnih mjesta u Federaciji BiH u periodu decembar 2024 - septembar 2025. godine.
ADVERTISEMENT
Sjednicu je zatražilo 20 zastupnika, pozivajući se na podatke Porezne uprave FBiH i Federalnog zavoda za statistiku, prema kojima je, kako su naveli, broj zaposlenih u Federaciji značajno opao.
Zastupnik Demokratske fronte (DF) u Parlamentu FBiH Mirza Čelik podsjetio je da je od 2014. do 2020. godine u Federaciji BiH postojao uzlazni trend rasta zaposlenih, s prosjekom od oko 10.000 novih radnih mjesta godišnje.
Pandemija pogodila sve
Po njegovim riječima, najveći rast zabilježen je 2016. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 503.971, što je bilo povećanje od 18.031 u odnosu na godinu ranije. Najveći pad, kako je naveo Čelik, dogodio se tokom prve godine pandemije COVID-19, 2020. godine, kada je broj zaposlenih smanjen za 15.252 i iznosio 520.493.
"Pandemija je pogodila cijelu svjetsku ekonomiju, pa je ovaj pad bio očekivan. Nakon toga, broj zaposlenih se postepeno povećavao, da bi krajem 2024. godine iznosio 551.452. Međutim, nakon zabrane rada trgovinama nedjeljom i povećanja minimalne plaće bez smanjenja doprinosa početkom 2025. godine, došlo je do pada zaposlenosti", rekao je Čelik.
On je, kako je rekao, naveo podatke Porezne uprave FBiH o broju zaposlenih osoba po mjesecima, počevši od decembra prošle godine.
Decembar 2024. - 551.452 zaposlenih;
januar 2025. - 546.863;
februar - 545.130;
mart - 542.803;
april - 544.613;
maj - 546.128;
juni - 547.055;
juli - 545.018;
august - 541.921;
septembar - 546.782 zaposlenih.
"Tražimo da se pred parlamentom raspravi o stvarnom broju zaposlenih. U kojim granama privrede gubimo zaposlene - trgovina, obrazovanje, realni sektor, javni sektor? Tražimo da nam Vlada to objasni. Nema budžetskih preusmjerenja, nema priznanja problema, što je najveća politička odgovornost Vlade FBiH", poručio je Čelik.
Zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) Edin Smajić istaknuo je da je uočljiv trend gubitka radnih mjesta.
"Ranije smo imali barem jedan posto rasta zaposlenih na godišnjem nivou, a sada se govori o gubitku 4.000 radnih mjesta. To je vrlo ozbiljna priča za ovaj parlament. Mislim da su stvari počele s mandatom ove vlade, koja je u proceduri uspostavljena s oreolom nelegitimnosti. To je zajedno s partnerima sklonim pravljenju političkih kriza stvorilo loš ambijent za investicije. Investicije traže stabilne političke i sigurnosne prilike, a kod nas je došlo do obrnute priče. U takvim uvjetima možete očekivati samo spekulativne investicije, a ne ozbiljna ulaganja", rekao je Smajić.
Delić: Usporen rast
Uime Vlade FBiH, ministar rada i socijalne politike Adnan Delić govorio je o broju zaposlenih osoba u Federaciji, naglasivši da nema gubitka radnih mjesta, već da je usporen rast.
"Prema podacima Porezne uprave FBiH, na dan 31. oktobra 2025. registrirano je 547.197 zaposlenih, što je povećanje od 6.219 u odnosu na august, kada je zabilježen najmanji broj zaposlenih u ovoj godini. Taj rast predstavlja kombinaciju socijalnog poticanja kroz minimalac i fiskalnog poticanja kroz smanjenje doprinosa, čime vlada direktno utječe na jačanje tržišta rada", istaknuo je ministar.
Delić je dodao da je smanjen broj zaposlenih u drvnoj industriji, ali da ukupni trend pokazuje kumulativan rast uz sezonska kretanja i povremeno usporavanje. Istaknuo je da je povećanje minimalne plate u FBiH sa 619 na 1.000 konvertibilnih maraka imalo vidljiv utjecaj na kretanje zaposlenosti u januarskom periodu.
"Ovakvo povećanje po pravilu stvara pritisak na poslodavce, posebno u sektorima gdje je veliki dio radnika bio plaćen oko minimalca, poput trgovine, usluga, tekstila i dijelova prerađivačke industrije", rekao je Delić.
Dodao je da je januar 2025. godine pokazao manje dinamičan rast zaposlenosti nego prethodne godine, a u pojedinim sektorima zabilježeno je i blago smanjenje broja zaposlenih.
"Iako ukupni nivoi zaposlenosti u januaru rastu iz godine u godinu, rast u januaru 2025. bio je usporen, što se može povezati upravo s povećanim troškovima rada koje je donijelo podizanje minimalne plate", naglasio je.
Po njegovim riječima, odluka o rastu minimalne plate djeluje dvosmjerno, odnosno pozitivno kroz povećanje neto primanja radnika i veću socijalnu sigurnost zaposlenih, ali negativno na kratki rok kroz pritisak na poslodavce, što se reflektira na blaži rast zaposlenosti. Delić je podsjetio da je pad zaposlenosti u januaru uobičajena sezonska pojava u Federaciji BiH posljednjih godina, zbog isticanja ugovora na određeno, završetka projekata i sezonskih poslova, smanjenja obima posla nakon novogodišnje sezone i racionalizacije radne snage koju poslodavci planiraju početkom fiskalne godine.