ADVERTISEMENT

Bez obzira na ranije spremnu odluku Vijeća ministara, prema kojoj su oni nadležni za imenovanje, novi prijedlog predviđa da glavnog pregovarača imenuje Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Odluka Doma je usvojena, a klubovima stranaka ostavljen je rok do 10. novembra da predlože kandidate. U međuvremenu, ministri iz SNSD-a zatražili su od predsjedavajuće Borjane Krišto da pokrene ocjenu ustavnosti ove odluke.

Prema odluci Parlamenta, Zastupnički dom će imenovati glavnog pregovarača, dok će Vijeće ministara biti zaduženo samo za uspostavljanje ureda, obezbjeđenje prostora i finansiranje. Glavni pregovarač će, u skladu s odlukom, najmanje jednom godišnje podnositi izvještaj Zastupničkom domu, a po potrebi i Vijeću ministara te Predsjedništvu BiH.

Predlagač odluke, Saša Magazinović, kategoričan je da Vijeće ministara neće imenovati pregovarača i da oni koji nisu zadovoljni odlukom mogu uložiti apelaciju Ustavnom sudu.

„Pozivam sve klubove zastupnika da se fokusiraju na kvalitetne osobe – timskog igrača koji poštuje institucije BiH i spreman je uložiti veliku energiju u zahtjevan pregovarački proces. Ako Parlament bira ministre u Vijeću ministara, ne vidim problem da imenuje i glavnog pregovarača“, poručio je Magazinović.

Iz HDZ-a BiH, koji nije podržao odluku, poručuju da je ona „loša, štetna i teško operativna“ te da će dodatno zakomplikovati političke odnose u zemlji. Smatraju da će glavni pregovarač biti izabran preglasavanjem, dok bi, po njima, imenovanje kroz Vijeće ministara bilo rezultat kompromisa.

„Ovakva odluka predstavlja presedan i otvara ‘Pandorinu kutiju’ urušavanja dvodomnog parlamentarnog sistema“, rekao je Predrag Kožul (HDZ BiH).

Ministri iz SNSD-a u Vijeću ministara zatražili su od Krišto da pokrene ocjenu ustavnosti odluke Zastupničkog doma.

„Oni sad rade mimo dogovora, jer nemaju pritisak ni ambasada ni Šmita. Takvim potezima prave još veće podjele među narodima u BiH“, izjavio je ministar finansija BiH Srđan Amidžić.

Iz Direkcije za evropske integracije BiH poručuju da nisu dobili zahtjev za mišljenje o izboru glavnog pregovarača, ni za odluku Vijeća ministara ni za odluku Parlamenta.

„Prijedlozi pravnih akata koji se odnose na proces pristupnih pregovora, uključujući imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračke strukture, trebaju biti predmet razmatranja i davanja mišljenja Direkcije za evropske integracije“, navode iz ove institucije.

Iz Inicijative za monitoring EU integracija poručuju da je stvorena konfuzija u javnosti i da nema jasne komunikacije između izvršne i zakonodavne vlasti. To, kako ističu, otežava proces evropskih integracija koji bi trebao biti prioritet BiH.

„Vidimo da se i dalje daje prednost etničkoj pripadnosti umjesto stručnosti. Ako se mandat pregovarača bude vezivao za mandat aktuelnog Vijeća ministara, izgubićemo kontinuitet i institucionalno znanje“, rekao je Edo Kanjić iz Inicijative.

Ne postoje jedinstvena evropska pravila koja uređuju imenovanje glavnog pregovarača. U svakoj zemlji to je bilo pitanje političkog dogovora, uz poštivanje postojećeg pravnog okvira i iskustava drugih država koje su prošle kroz proces pregovora.