ADVERTISEMENT

"Od blokade Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zahtjeva za uvođenje takozvanog legitimnog predstavljanja, pa nadalje. Svi prijedlozi izmjena i dopuna Izbornog zakona koje je predlagao HDZ svode se isključivo na izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. Mogu razumjeti frustracije Dragana Čovića zbog izbora Željka Komšića, iako je po istom važećem zakonu i Čović biran u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Tada mu nisu bile sporne odredbe Izbornog zakona kojima je regulisano ovo pitanje. 'Legitimno predstavljanje', po definiciji HDZ-a, trebalo bi značiti da se izbori obavljaju u okvirima jedne etničke skupine, u ovom slučaju Hrvata, tj. da niko drugi nema uticaj na izbor etničkog kandidata. Međutim, ista ta etnička skupina koja uporno tvrdi da nije ravnopravna i da je majorizirana, zajedno sa SNSD-om bira skoro sve predstavnike u institucijama ove države, od najnižeg do najvišeg nivoa", kazao je Mehmedović.

Nezakonitosti u radu Agencije za državnu službu BiH

Dodao je da su se nezakonitosti u radu Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine primjećivale i ranijih godina, ali da je dolaskom sadašnje direktorice iz kadra HDZ-a, trend se još više pogoršao kada je u pitanju zapošljavanje u državnu službu.

"To se odvija kroz formiranje komisija za provođenje konkursa i preferiranje kandidata koji uglavnom osvajaju sto bodova od mogućih sto. Iako je to teoretski moguće, nije realno. Takođe, kontinuirano se pojavljuju isti podobni članovi komisija, u kojima partnerstvo HDZ-a i SNSD-a dominira. Uvijek se biraju 'legitimni' predstavnici Hrvata i Srba — stranački kadrovi bez obzira na kompetencije, dok se Bošnjaci biraju od onih koji nemaju podršku nikoga osim SNSD-a i HDZ-a. Na taj način se u institucije BiH zapošljavaju isključivo oni koji su snishodljivi, poslušni, dužni i u konačnici nekompetentni kadrovi iz reda bošnjačkog naroda i ostalih", istakao je.

Ponovio je i pitanje "ko bira kadrove za duži vremenski period, a ne za jedan mandat?".

"Pored toga, sve je učestalija zloupotreba odrednice 'ostali'. Na primjer, u zatvoru Vojkovići zaposleno je čak 22 osobe koje se izjašnjavaju kao neopredijeljeni. A ko su ti? U Bosni i Hercegovini svega 0,77 posto građana izjašnjava se kao neopredijeljeni. Zabrinjavajuće je i to što, u slučaju da neki državni službenik, zaposlenik ili namještenik slučajno kaže nešto što ne odgovara šefu — koji je najčešće blizak HDZ-u ili SNSD-u — taj više nema nikakve šanse da napreduje u državnoj službi. Na primjer, standarde bosanskog jezika određuje kadar SNSD-a. Ili ako neki Bošnjak slučajno kaže da poštuje presudu o genocidu u Srebrenici i slično — on je zakovao svoju karijeru. Agencija za državnu službu mora raditi transparentnije. Mora ažurirati podatke i u pogledu etničkog balansa, u skladu sa ustavnim i zakonskim normama", smatra Mehmedović.

Dodao je da prema posljednjem popisu stanovništva BiH, potrebno je upozoravati institucije koje taj balans narušavaju.

"I ostale komisije koje se formiraju u državnim institucijama funkcionišu po istom principu. Djeluju po prioritetnoj osnovi, kao i Agencija za državnu službu. To su komisije za javne nabavke, za činovanje u policijskim agencijama, za unapređenje, za žalbe i druge. Rezultat toga je i te kako vidljiv — od imenovanja rukovodilaca do zapošljavanja čistačice u neku državnu instituciju. Ponavljam ono na šta sam i ranije upozoravao: u 28 državnih institucija Bosne i Hercegovine, samo 6 direktora su Bošnjaci, 12 su Srbi, a 10 Hrvati. Ovo su kvantitativni podaci, a ako pogledamo kvalitativno, stanje je sljedeće: U državi u kojoj živi 50,11% Bošnjaka prema posljednjem popisu, i koja prikuplja najmanje 50% indirektnih poreza na jedinstveni račun i time finansira budžet BiH, Bošnjaci rukovode sa samo 6 institucija koje zapošljavaju 339 osoba. To je svega 8% od ukupnog broja zaposlenih, a raspolažu budžetom u iznosu od 51 milion konvertibilnih maraka, odnosno svega 15% ukupnog budžeta BiH", pojasnio je.

Ekonomsko siromašenje Bošnjaka

Prema njegovim riječima, ovi podaci nisu samo puka statistika, jer oni potvrđuju stvarno stanje, koje ukazuje na nepošivanje Ustava BiH i zakona BiH.

"Ekonomsko siromašenje jednog naroda. Bošnjaci pune državni budžet sa najmanje 51%, dok imaju utjecaj na potrošnju svega nekoliko procenata — tačnije 8% kadrova i 15% budžeta BiH. Raspodjela sredstava sa jedinstvenog računa se, suprotno zakonu, već dvije godine vrši po starim koeficijentima koje je odredio Srđan Amidžić. To je direktno na štetu Federacije BiH, zbog čega sam i podnio krivičnu prijavu protiv odgovornih. Negativan socijalni utjecaj. Manjak Bošnjaka i ostalih u institucijama BiH iznosi oko 900 osoba. To su dvije velike fabrike sa po 450 zaposlenih, odnosno egzistencija za oko 3.600 ljudi. U međuvremenu, drugi se zapošljavaju na budžetske pozicije i nemaju namjeru da se ovo pitanje izbalansira. Ukratko, Anita Markić, direktorica Agencije za državnu službu, i Robert Vidović, generalni sekretar Vijeća ministara, upravljaju procesima zapošljavanja tako da se što manje Bošnjaka imenuje na rukovodeće pozicije. Tako je omogućeno da se na mjesto direktora Sekretarijata VSTV-a, umjesto dosadašnjeg Admira Suljegića, imenuje Ivana Zovko Planinčić — šefica kabineta ministra pravde Davora Bunoze i dugogodišnja aktivistica HDZ-a. Ovo je samo jedna u nizu funkcija koja je oduzeta Bošnjacima", kazao je Mehmedović.

Dodao je da su se kadrovi HDZ-a pobrinuli da se na mjesto šefa odjela u Interpolu imenuje Miroslav Nešić, koji nema ni osnovno znanje engleskog jezika, ali mu je glavna preporuka to što je rođak smijenjenog Nenada Nešića.

"Sigurnosni aspekt. U slučaju državnog udara Milorada Dodika i ostalih, vidjeli smo da su nelegitimni predstavnici skloni obstrukcijama u provođenju zakona i poštivanju odluka institucija. Ko se i kako može suprotstaviti formalizaciji agresivnih namjera Srbije, kada je ona u temelje doktrine odbrane Ministarstva odbrane BiH unijela elemente agresivne politike prema našoj državi? Osjećaj nesigurnosti sam po sebi izaziva osjećaj beznađa, nepravde, izostanka ponosa i dostojanstva, osjećaj niže vrijednosti i nemoći. Sve to izaziva frustracije, potiče ekstremizam i radikalizira društvo. Tome uveliko doprinose i susjedne države svojim izjavama. Vidjeli smo to ko zna koji put — politički i vjerski dužnosnici susjednih država svojim izjavama radikalizuju odnos prema BiH i njenim građanima, sa ciljem ponovnog oživljavanja sporazuma iz Karađorđeva (Tuđman – Milošević) i uspostave paradržavne tvorevine Herceg-Bosne, za koju je već donesena presuda u Hagu. Zamislite samo kolika je nepravda da Bošnjaci skoro 100% plaćaju RTV taksu, dok HDZ godinama poziva na njeno neplaćanje, a Srbi tu taksu jednostavno otimaju, kršeći zakone o RTV sistemu. Pri tome HDZ i SNSD imenuju svoje ljude u pravne odbore i na uredničke pozicije na BHT-u", rekao je Mehmedović.

Prema njegovom mišljenju, nepravda je i to što dug od 120 miliona konvertibilnih maraka prema firmi iz Slovenije plaća isključivo Federacija BiH, i to odlukom visokog predstavnika.

SIPA i Darko Ćulum

"Još veća nepravda je što se iz izvozne kreditne agencije izvuče oko 500 miliona KM — pola milijarde — koje preuzme firma iz Republike Srpske, i da toj firmi nema traga ni krivičnog gonjenja. Nepravda je i to što se u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, odlukama kantonalne vlade, rasprodaje državna imovina. U Banjoj Luci se, recimo, kupuje zgrada kumova za potrebe Uprave za indirektno oporezivanje za 100 miliona KM. I možete zamisliti šta nas još sve čeka. Kada pomislite da je kršenje Ustava BiH dostiglo nezamisliv nivo, rušitelji ustavno-pravnog poretka pokazuju da mogu još više i bezobraznije. Bivši direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Darko Ćulum, se prošle sedmice, 14. jula 2025. godine, doslovno ušetao u prostorije SIPA-e s namjerom da, suprotno zakonima, ponovo preuzme funkciju direktora ove ključne državne institucije za provođenje zakona. Time je u potpunosti obesmislio njen rad, i to sve u skladu sa zahtjevom njegovih mentora — političara koji udruženo djeluju na rušenje države, prije svih Milorada Dodika. To se dogodilo nakon skoro četiri mjeseca od podnošenja ostavke na funkciju direktora SIPA-e. Činjenica je da je 18. marta 2025. godine Darku Ćulumu prestao radni odnos u SIPA-i, čime je automatski izgubio status policijskog službenika, u skladu sa članom 119 zakona", naglasio je.

Ovom prilikom istakao je da je Darko Ćulum podnio lični zahtjev za razrješenje sa funkcije direktora SIPA-e, čime mu je, prema zakonu o policijskim službenicima, 18. marta 2025. godine prestao radni odnos.

"Od tog dana se nije više pojavljivao na poslu. Nakon toga, Ćulum se čak 110 dana nije uopšte pojavio na radnom mjestu. Iako ga je na postupanje obavezivao član 68. Zakona o upravi, Ćulum je svojim nepojavljivanjem ozbiljno ugrozio rad i funkcionisanje jedne od najvažnijih policijskih agencija u Bosni i Hercegovini. Posebno otežavajuća okolnost jeste ta što mu je bilo poznato da je Zoran Galić, njegov zamjenik, mjesecima bio u bjekstvu od pravosudnih organa. Ćulumovim napuštanjem dužnosti, SIPA je ostala i bez direktora i bez zamjenika direktora. Time je prekršio zakone države BiH i ozbiljno narušio ugled Državne agencije za istrage i zaštitu, kao i povjerenje građana u državne institucije", smatra Mehmedović.

Dodaje da je Darko Ćulum svjesno i s umišljajem prestao obavljati funkciju direktora SIPA-e, te je na taj način počinio krivično djelo.

"Zbog svega navedenog, kolega Jasmin Emrić i ja smo juče podnijeli krivičnu prijavu protiv Darka Ćuluma. Postoji osnovana sumnja da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja, iz člana 220. Krivičnog zakona BiH. Također, prijava je podnesena i zbog osnovane sumnje da je Darko Ćulum postupio po zahtjevu tada osumnjičenog predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, koji je tražio od Srba zaposlenih u SIPA-i, Sudu BiH i Tužilaštvu BiH da napuste te institucije. Time je Ćulum izvršio i krivično djelo iz člana 156. – napad na ustavni poredak BiH, člana 157. – ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti, kao i krivično djelo oružane pobune iz člana 162. Krivičnog zakona BiH. Moguće je navesti još nekoliko krivičnih djela, uključujući i lažno predstavljanje, jer se Ćulum lažno predstavlja kao direktor SIPA-e. Na taj način se priključio udruženju koje je osnovao predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, a čiji su članovi i osumnjičeni Nenad Stevandić i Radovan Višković, kao i rukovodstvo MUP-a RS — Siniša Karanić i Siniša Kostrešević. Cilj tog udruženja bio je da se spriječe ovlaštena službena lica Državne agencije za istrage i zaštitu da sprovedu naredbu Suda BiH za lišenje slobode osumnjičenih Dodika, Stevandića i Viškovića", smatra Mehmedović.

Prijavljena i Borjana Krišto

Istakao je da su drugu krivičnu prijavu podnijeli protiv Borjane Krišto, predsjedavajuće Vijeća ministara BiH.

"Četiri mjeseca nije poduzela apsolutno ništa u vezi sa slučajem Ćuluma, iako joj je bilo poznato da mu je 18. marta 2025. godine prestao radni odnos u SIPA-i i da je automatski izgubio status policijskog službenika. Zbog toga postoji osnovana sumnja da je Borjana Krišto, neizvršavanjem službene radnje i dužnosti, počinila krivično djelo zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja iz člana 220. Krivičnog zakona BiH. Drugi dio krivične prijave protiv Borjane Krišto odnosi se na zakonom utvrđenu obavezu da, kao predsjedavajuća Vijeća ministara, u slučaju da ministar podnese ostavku, mora u roku od 15 dana imenovati njegovog nasljednika. Iako je od razrješenja ministra sigurnosti prošlo gotovo šest mjeseci, i pored činjenice da je pet šefova klubova zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH zatražilo imenovanje Nebojše Vukanovića, Borjana Krišto do danas, suprotno zakonu, nije predložila ni Vukanovića niti bilo koga drugog za ministra sigurnosti BiH. Javno izjavljuje da će predložiti isključivo kandidata kojeg predloži SNSD i da mora postojati politički dogovor i saglasnost HDZ-a. Zakon za Borjanu Krišto očigledno nije relevantan. Time je neizvršavanjem službene radnje počinila još jedno krivično djelo zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja, iz člana 220. Krivičnog zakona BiH", kazao je.

Dodao je da je na današnjoj sjednici Vijeća ministara na dnevnom redu prijedlozi za imenovanje zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu, generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije i ombudsmana za zaštitu potrošača BiH.

"Naravno, za sve tri pozicije predloženi su kadrovi SNSD-a i HDZ-a. Time aktuelni saziv Vijeća ministara još jednom potvrđuje debalans Bošnjaka na direktorskim pozicijama, iako je zakonska obaveza da se rukovodioci institucija imenuju u skladu sa popisom stanovništva iz 2013. godine. Trenutno, od 28 direktorskih pozicija, samo 6 pripada Bošnjacima, 12 Srbima i 10 Hrvatima. Ukoliko danas budu potvrđena ova imenovanja, Vijeće ministara će nastaviti da flagrantno krši Ustav i zakone BiH koji regulišu proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda. U skladu sa zakonima i Ustavom, sve tri pozicije koje su na dnevnom redu morale bi pripasti Bošnjacima — kako bi se barem djelimično ublažio debalans. I na kraju: trend eliminacije Bošnjaka iz institucija BiH, a posebno sa rukovodećih pozicija, se nastavlja. Ovo nije počelo juče. Ovo traje već godinama. Mi ćemo se tome snažno suprotstaviti. Insistiraćemo na balansu u skladu sa Ustavom BiH. Time ćemo vratiti poljuljano povjerenje u institucije, vratiti nadu Bošnjacima, vratiti dostojanstvo bosanskog čovjeka — i vjeru u mogućnost života u Bosni i Hercegovini", zaključio je Mehmedović.

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Jasmin Emrić ovom prilikom istakao je da treba zamisliti situaciju u kojoj on ili bilo ko od vas, dođe u SIPA-u i kaže: "Od danas sam vam ja direktor. Dajte mi ključeve od službenog vozila, i ja vam od danas izdajem naredbe."

"Zamislite to. Zamislite i situaciju u kojoj direktor bilo koje upravne organizacije – bila ona u sastavu ministarstva ili samostalna – jednostavno ode na odmor na četiri mjeseca, ne dolazi na posao, a zatim se vrati i kaže: "U redu, idemo dalje. Ništa se nije desilo. Sve je normalno." A ništa nije normalno. To je nezakonitost. To je nezakonito postupanje u Bosni i Hercegovini. To je bezvlašće i samovlašće koje moramo prekinuti. Na koji način ćemo to prekinuti kada institucije države – od Vijeća ministara, pa sve do konkretno SIPA-e – ne rade svoj posao, ne izvršavaju nadležnosti? Šta radi Tužilaštvo? To pitanje često postavljamo kada su u pitanju ovakvi eklatantni primjeri zloupotrebe položaja, dužnosti i ovlaštenja, kada nema pravovremene reakcije. I naravno da građani gube povjerenje – i u pravosudni sistem, i u institucije koje bi, prema Ustavu i zakonima, trebalo da štite ustavni poredak Bosne i Hercegovine", smatra Emrić.

Dodao je da su podnijeli krivične prijave – i protiv predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto, jer nije pravovremeno reagovala, i protiv bivšeg direktora SIPA-e, Darka Ćuluma, jer on je – po zakonu – bivši direktor.

Uloga Nezavisnog odbora

"U skladu sa zakonom, izgubio je sva prava policijskog službenika. Prema članu 119. Zakona o policijskim službenicima, osoba koja podnese ostavku – gubi status policijskog službenika. Taj član je jasan i nedvosmislen. Šta je radio Nezavisni odbor sve ovo vrijeme? Ništa. Zašto? Zato što je to političko tijelo. Očigledno je da politika ima uticaj na rad članova Nezavisnog odbora, koji obstruiraju rad tog tijela. Doduše, jutros sam dobio odgovor od predsjednika Nezavisnog odbora, gospodina Obralije, i zahvaljujem mu na brzom i konkretnom odgovoru. Postavio sam pitanje: koje je radnje, postupke i mjere poduzeo Nezavisni odbor – kao nezavisno tijelo Parlamentarne skupštine BiH – u skladu sa nadležnostima iz člana 3. Zakona o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH, te članovima 14, 15 i 16 Poslovnika o radu, po aktu kojim Darko Ćulum obavještava da odustaje od zahtjeva za razrješenje? Odgovor je glasio: Nezavisni odbor je 14. jula 2025. godine primio akt Darka Ćuluma u kojem navodi da odustaje od ranije podnesenog zahtjeva za razrješenje s dužnosti direktora SIPA-e, iz razloga što Vijeće ministara nije razmatralo njegov zahtjev, niti je donijelo bilo kakvu odluku po istom", pojasnio je.

Prema njegovim riječima, po prijemu akta, predsjednik Nezavisnog odbora je izašao u javnost i izjavio da se gospodin Ćulum, s obzirom na sve činjenice, ne može vratiti na mjesto direktora SIPA-e.

"Takođe je zakazana hitna sjednica Nezavisnog odbora za 24. juli 2025. godine na kojoj će biti doneseni odgovarajući zaključci. Dakle, predsjednik Obralija ovim potvrđuje osnovanost naših sumnji koje su sadržane u krivičnim prijavama protiv Ćuluma i Borjane Krišto. Nadamo se da će Tužilaštvo otvoriti istragu po tim prijavama. U vezi sa predmetom "Viadukt", kada smo saslušavali i glavnog tužioca BiH Milanka Kajganića, kolega Begić ga je pitao da li je Tužilaštvo pokrenulo istragu. Odgovor Kajganića je bio: "Nismo." Zašto? Jer niko nije podnio krivičnu prijavu, niti izvještaj o sumnji da je počinjeno krivično djelo. Dakle, Tužilaštvo neće djelovati ako neko ne podnese prijavu. I evo nas, zastupnika, kako i to sada radimo. To je poražavajuće. Nakon četiri mjeseca eklatantnog kršenja zakona, mi, kao zastupnici, moramo reagovati", istakao je.

Upitao je šta radi Vijeće ministara?

"Naravno da su odgovorni. Opravdano sumnjamo da su i oni počinili krivična djela – nepostupanjem, nečinjenjem, neizvršavanjem zakonom propisanih obaveza. Zakon o upravi jasno propisuje odnos između Vijeća ministara i upravnih organizacija, kao i odgovornost rukovodilaca tih organizacija, uključujući postupak razrješenja. Vijeće ministara nije radilo svoj posao. Nezavisni odbor bio je pasivan, indolentan, netransparentan. Njihovi odgovori na moja ranija pitanja bili su šturi, nejasni, samo da se nešto odgovori – reda radi, kao da će zastupnik zaboraviti, pa da sve ostane po starom. Dakle, može li bilo ko doći u instituciju BiH i reći: "Od danas sam ja direktor. Maknite se. Ja preuzimam." To nije praksa koju možemo prihvatiti. Mi ćemo, kao što je rekao kolega Mehmedović, nastaviti da insistiramo na zakonitosti – koliko god nas institucije blokirale, sprječavale i onemogućavale da dođemo do korisnih i relevantnih informacija. Na kraju, postavlja se i pitanje nacionalne strukture u SIPA-i. I o tome je govorio kolega Mehmedović. Darko Ćulum se, dok je bio direktor, pobrinuo da i u SIPA-i danas ima više Srba nego Bošnjaka", kazao je između ostalog Emrić.