Republika Srpska namjerava da pokrene postupak pred Stalnim arbitražnim sudom u Hagu kako bi se definisalo ko stoji iza najveće krize u Bosni I Hercegovini od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Namjera vlasti Republike Srpske je da dokažu da je generator ustavne krize, po njima, nelegalni Visoki predstavnik, Chriatian Schmdit.
ADVERTISEMENT
Zahtjev za arbitražno rješavanje spora između Republike Srpske i BiH poslat je u martu, iz Banjaluke u Hag. Rok za izjašnjenje strana je istekao krajem prošle sedmice te je tako otvorena mogućnost da se o gorućim pitanjima u BiH izjasni Stalni arbitražni sud u Hagu. Na rukovodstvu Republike Srpske je da odluči u kojem će tačno trenutku aktivirati ovu vrstu mehanizma, predsjednik Republike Srpske stava je da treba iskoristiti sve pravne mogućnosti.
"U svakom slučaju iskustvo je da su dosadašnji međunarodni i svaki drugi subjekti uvijek to odlučivali protiv Republike Srpske. Gospodin Stevandić i stručnjaci iz RS su našli neke mogućnosti, postoji mogućnost, gdje je to moguće, on će to objasniti, ali u svakom slučaju, svaki oblik borbe RS za svoja prava za nas je dobrodošao," rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić objasnio je kako nije riječ o političkoj, već o sudskoj arbitraži.
"Namjera arbitraže je upravo da se dokaže da Christian Schmidt nije zakonodavac, a ukoliko on nije zakonodavac, onda naravno i sve ovo što je proizveo i sva ova kriza suštinski ne postoji," istakao je Stevandić.
Dragan Dakić, savjetnik za međunarodno pravo predsjednika NSRS kaže da Stalni arbitražni sud u Hagu prepoznaje ovakvu vrstu sporova. Postavlja se pitanje šta bi Republika Srpska dobila ovim potezom?
"Do sada se u našoj javnosti uglavnom postavlja pitanje šta će se desiti ako RS izgubi? Što uopšte nije pravno pitanje jer neće se desiti ništa što se već ne događa ili što se već nije desilo. Šta bi Republika Srpska mogla dobiti s ovim sporom? To je prije svega očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i očuvanje stabilnosti i mira u BiH. I ja bih rekao ono što je najvažnije u svakom mirovnom ugovoru: očuvanje dogovorene podjele vlasti u Dejtonskom mirovnom sporazumu," pojasnio je Dakić.
Stalni arbitražni sud, na zahtjev strana, primjenjivao bi međunarodno ugovorno pravo, kaže Dakić. U toj konstelaciji dodaje, svi moraju biti zadovoljni i prihvatiti autoritativno sudsko rješenje.
S druge strane, pravni ekspert Kasim Trnka smatra da pitanje sporova između države i institucija Bosne i Hercegovine ili entiteta rješava Ustavni sud BiH.
"Oni ako bi to htjeli da rješavaju, trebali bi se obratiti Ustavnom sudu BiH. Ja mislim da arbitraža ne bi prihvatila spor jer taj Stalni arbitražni sud uglavnom namijenjen za provođenje uglavnom haških konvencija o međunarodnom ratnom pravu, o problemima granica na moru itd. Uglavnom su subjekti države. Entitet, pošto nije država, nema šanse da se pojavi kao strana u sporu u tom slučaju," naveo je Trnka.
Arbitražni sporovi uglavnom su do sada bili privrednog karaktera, poput posljednjeg slučaja "Viaduct." RS sada, po prvi put namjerava da uđe u političku arbitražu.