Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić ocijenio je političku situaciju u zemlji nakon prvostepene presude Miloradu Dodiku, "jako složenom" rekavši kako to može predstavljati "direktnu prijetnju" sigurnosti Bosne i Hercegovine i regiona.
ADVERTISEMENT
"Imamo pravosudni postupak sa jedne strane, koji vode domaće pravosudne institucije, što se s druge strane pokušava pretvoriti u političko pitanje i neki unutrašnji dijalog, iako to ono u svojoj suštini nije, jer se tu ne radi o političkom, nego, prije svega, o sigurnosnom problemu", rekao je Komšić u obraćanju članovima Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) u Briselu.
Na sjednici kojoj prisustvuju i druga dva člana bh. Predsjedništva - Željka Cvijanović i Denis Bećirović, Komšić je iznio viđenje trenutne političke situacije u BiH s akcentom na put prema članstvu u NATO savezu.
Odbacio je mogućnost pregovora o presudi predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska "kroz unutrašnji dijalog", rekavši kako "ne postoji politički dogovor ili sporazum koji može ili smije devalvirati odluke pravosudnih organa".
"Potpuno smo svjesni da je ovo pitanje za domaće pravosudne i policijske institucije, koje to moraju same riješiti i čemu im eventualnu asistenciju mogu pružiti snage EUFOR-a, pa čak i NATO-a, kao jednakih pravnih slijednika nekadašnjeg SFOR-a, a kako je to već odlučeno u Rezoluciji 1575 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz 2004", dodao je.
Podsjetio je na reakciju SFOR-a 2001. u "slučaju Hercegovačka banka" kad je spriječen "udar na ustavni poredak koji se dešavao pod nazivom 'hrvatska samouprava'".
Komšić je istakao kako BiH izdvaja 0.95% svoga GDP-a za odbranu, dodavši da je to "nedovoljno" i ograničeno postojanjem Fiskalnog okvira, koji državni budžet ograničava na 500 miliona eura. Ukidanjem Fiskalnoga okvira, BiH bi imala dovoljno sredstava da ispuni i obavezu iz NATO kriterija za izdvajanje 2% GDP-a za odbranu, rekao je.
Pozvao je NATO saveznike da u narednom periodu, koji se tiče učešća BiH u MAP-u, dodatnu pažnju posvete ispunjavanju političkih kriterija, posebno u oblasti vladavine prava i demokratije.
"U Bosni i Hercegovini, trenutno se vrši udar na vladavinu prava od političkih aktera koji koriste sadašnji loš politički sistem za ostvarivanje niza blokada, čime se vrši udar na samu demokratiju i demokratske procese u zemlji", rekao je član bh. Predsjedništva dodavši kako oko 70% građana BiH želi članstvo u NATO-u.
To "politički može zakočiti samo jedan član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ili samo tri delegata u zakonodavnom organu vlasti koji se zove Dom naroda", naglasio je.
Put Bosne i Hercegovine ka članstvu u NATO-u počeo još 2001. godine, donošenjem Deklaracije u Parlamentarnoj skupštini BiH, iz čega je nastao Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, koji je propisao obavezu svih državnih institucija da rade na ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u.
Zvaničan zahtjev za učešće u MAP-u (Membership Action Plan) BiH je dostavila 2009., a NAC je 2018. pozvao BiH da učestvuje u MAP-u. Naredne 2019. sačinjen je i dostavljen prvi Godišnji nacionalni program (ANP).
BiH je dosad učestvovala u dvije NATO misije, u Afganistanu i Iraku, te više misija UN-a i vojnih vježbi sa NATO snagama u zemlji i inostranstvu.
Bećirović: Čelnici RS više nisu relevantni sagovornici
Današnji sastanak, na najvišem nivou, još jednom pokazuje da je Bosna i Hercegovina važna za NATO i da je veoma važno ubrzati evroatlantski put naše države, kazao je član Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića na sastanku Sjevernoatlantsko vijeće (NAC).
"Bosna i Hercegovina i NATO su nerazdvojno povezani. NATO je uspostavio i očuvao mir u Bosni i Hercegovini. Građani i narodi Bosne i Hercegovine su trajno zahvalni NATO-u. Dejtonskim mirovnim sporazumom, Aneks 1-A, jasno je propisana uloga NATO-a. Prema ovom međunarodnom sporazumu, NATO ima mandat i dužnost, kada je to potrebno, uspostaviti svoje snage s ciljem zaštite mira i države Bosne i Hercegovine. Nijedna država izvan Alijanse nema takve čvrste veze s NATO-om kao Bosna i Hercegovina", poručio je Bećirović.
Dodao je da Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, član 84., jasno propisuje: "Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a".
"Ako neko unutar Bosne i Hercegovine želi da promijeni usvojene zakone i strateške dokumente, može to pokušati da učini samo u skladu s legalnom procedurom i na način kako su ovi akti i usvojeni. Sve dok ne budu promijenjeni navedeni zakoni i dokumenti, oni moraju biti provođeni i obavezujući su za sve. Podsjećam, njih su jednoglasno usvojili državni organi i to glasovima i Bošnjaka, i Srba, i Hrvata, i Ostalih. Na putu prema punopravnom članstvu u NATO-u, Bosna i Hercegovina je postigla konkretne rezultate.
Prema njegovim riječima, rukovodstvo Republike Srpske je početkom marta ove godine "brutalno napalo ustavni poredak Bosne i Hercegovine".
"Ne zaboravimo, rukovodstvo ovog entiteta već godinama podriva Dejtonski mirovni sporazum i otvoreno radi protiv evroatlantskih intergracija Bosne i Hercegovine. Podsjećam, Milorad Dodik je prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog napada na ustavni poredak države. Zbog negiranja sudskih odluka i nastavka antiustavnog djelovanja, Sud BiH je, u skladu s zakonom, raspisao centralnu potjernicu za Miloradom Dodikom, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem", pojasnio je.
Dodao je da imajući u vidu ove činjenice, navedeni čelnici RS više nisu relevantni sagovornici, već su oni predmet pravosuđa.
"Kao jedan od članova Predsjedništva BiH, iskazujem svoju punu opredijeljenost za dinamiziranje reformskih procesa i preuzimanje odgovornosti, u skladu s nadležnostima. To, između ostalog, podrazumijeva: dosljedno poštivanje Ustava i zakona Bosne i Hercegovine, snaženje efikasnosti državnih institucija, poštivanje odluka pravosudnih institucija, efikasniju realizaciju Programa reformi BiH i povećanje izdvajanja za odbranu. Na kraju, imam i nekoliko konkretnih prijedloga. Smatram da je izuzetno važno da NATO proaktivno djeluje u Bosni i Hercegovini, uključujući i mjere odvraćanja. Veoma je važno osigurati dugoročno prisustvo NATO snaga u vojnim bazama u Bosni i Hercegovini. To bi bila najbolja prevencija narušavanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i regiji. U slučaju da se u Vijeću sigurnosti UN-a uloži veto i spriječi produženje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, nužno je imati spreman odgovor NATO-a, u skladu s Aneksom 1-A, Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini mogao bi imati katastrofalne posljedice", poručio je.
Istakao je da Bosnu i Hercegovinu treba još čvršće institucionalno inkorporirati u sigurnosni okvir Alijanse.
"To podrazumijeva pojačano prisustvo NATO-a u BiH, usvajanje strateškog koncepta kojim se pojačavaju sigurnosne garancije za BiH, te razvijanje konkretnih planova političkog i vojnog djelovanja u kriznim situacijama. Predlažem usvajanje zajedničke mape djelovanja, s ciljem da BiH bude što prije pozvana u članstvo NATO-a. I na kraju predlažem da ovakav sastanak, u formatu NAC i Bosna i Hercegovina, bude održavan najmanje jednom godišnje", zaključio je Bećirović.